'Rizičniji aranžmani novac skreću ka dužnicima uputne kreditne sposobnosti'

Foto: FOTOLIA Foto: FOTOLIA

U novije se vrijeme kao alternativa češće nego donedavno spominju i opcije seljenja u nebankovne proizvode.

S novom godinom, priča jedan štediša, oročenom depozitu u banci bližio se istek ugovorenog roka. Umorio se, kaže, od potpisivanja de facto beskamatnog štednog aranžmana u matičnoj mu velikoj banci i umjesto novog oročenja uz kamatnu stopu od  0,05 posto svoju je ušteđevinu na sljedećih godinu dana povjerio jednoj maloj banci koja će mu platiti oko 1,5% kamate i tako barem i anulirati ono što će mu "pojesti" inflacija. 

Ušteđevina mu je u okvirima iznosa osiguranih štednih uloga pa ne mora strahovati i misliti o računici banke s obzirom na operativne troškove poslovanja i tržišne uvjete na kreditnom tržištu. Slične priče u novije se vrijeme čuju svako malo, s tim da se kao alternativa češće nego donedavno spominju i opcije seljenja u neke nebankovne proizvode.  Jedan od novijih i lukrativnijih u ponudi je, primjerice, i polica životnog osiguranja Alife Garant iz Agram Life osiguranja, u kojoj se za kunsku uplatu na ugovorni rok od tri do pet godina nudi garantirani prinos od, za današnje uvjete prilično atraktivnih 2,7 posto godišnje, i to oslobođen poreza.

Zbirni pokazatelji, doduše, sugeriraju da su Hrvati i nakon nekoliko godina veoma niskih kamata na štednju odani bankama.  Prema podacima središnje banke, depoziti građana i dalje bilježe trend rasta, a statistika upućuje tek da građani više štednje danas drže neoročeno, a vista. Iz standardnih statističkih podataka se, pak, ne vidi koliko se seljenja događa unutar bankarskog sektora, od velikih prema malim bankama. Udjel malih kod nas je premali da bi se na razini sustava jasno razabrao mogući trend, kažu u središnjoj banci.

Usto, recentni izbori pokazuju se s nešto vremenskog odmaka. No, koliko god to sugerira i da nema govora o neposrednom sistemskom riziku, era niskih kamata i manjka kvalitetne kreditne potražnje koja je dijelom povezana i sa slabim oporavkom investicija, ipak nosi klicu budućih povećanih rizika i poticanja moralnog hazarda.

Hrvatska narodna banka pod jače je reflektore već stavila razmjerno snažan rast gotovinskih kredita, ponajprije zbog toga što oni mahom nisu osigurani, a danas su i iznosi limita za njih veći nego prije.  Okretanje kreditima koji se mogu plasirati uz nešto više kamatne stope nego dugoročni (investicijski) kod malih je banaka potencijalno i osjetljivije u pogledu rizika, jer su uz današnje regulatorne zahtjeve za mnoge od njih poslovni modeli ionako napregnuti. 

Zbog sustava osiguranja štednih uloga i ekspeditivnosti DAB-a u dosadašnjim slučajevima posrtaja to danas možda nije razlog za bojazni štediša. Ali banke koje dominantno pune DAB-ov fond premijama osiguranja depozita već duže vrijeme pokazuju sve veću osjetljivost na taj regulatorni trošak i pokušavaju nametnuti preispitivanje sustava tih premija i njihova diferenciranja, kao i upravljanja tim novcem. Sve navedeno, međutim, samo je mali segment u nizu dugoročno i važnijih pitanja koja nameće era niskih kamatnih stopa.

"Pitanje niskih kamatnih stopa i njihova dugoročnog utjecaja na razne agregate postalo je u iole razvijenijim zemljama prvorazredna politička tema, ne samo s aspekta ukupne ekonomije i rasprava o iznimno slabom rastu produktivnosti EU, nego i sa stajališta štediša u širem smislu. Političke stranke se dijele oko tih pitanja, a u istom tržišnom ambijentu pozornost političke scene u Hrvatskoj gotovo potpuno je usmjerena na dužnike; na ovrhe, blokirane, otpise dugova", ističe Željko Lovrinčević sa zagrebačkog Ekonomskog instituta.

Kod nas, kaže, gotovo da nije bilo smislene rasprave o dugoročnijem horizontu tog utjecaja, a u ostatku EU itekako se živo raspravlja o utjecaju niskih kamatnih stopa kao posljedice monetarne politike ECB-a (i Feda) na prinose institucija poput npr. mirovinskih fondova i mogućnost da sutra osiguraju primjerene naknade starijoj populaciji. S obzirom na mirovinsku reformu, kod nas to nameće i pitanje kome će se isplatiti ostanak u drugom stupu. Svako seljenje s manje rizičnih prema rizičnijim aranžmanima, kako na strani štednje tako i u plasiranju štednje, u kvalitativnom smislu  novac skreće prema dužnicima upitne ili slabe kreditne sposobnosti. Zato treba biti oprezan iako se trenutno novac "lijepo vrti i makroekonomski stvari izgledaju OK", upozorava Lovrinčević. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve