Neto financijska imovina građana nabujala 13 milijardi kuna

Brojke najčešće znatno odudaraju od percepcije građana/FOTOLIA Brojke najčešće znatno odudaraju od percepcije građana/FOTOLIA

Imovina kućanstava u depozitima, mirovinskoj štednji, dionicama i sl. u proteklih godinu dana porasla za 18,5 mlrd. kuna.

Promatraju li se razne klase financijske imovine i obveza, a ne i kategorije realne imovine među kojima se u nas važnošću posebice ističu nekretnine, bogatstvo hrvatskih građana postojano raste.

Prema HNB-ovoj statistici financijskih računa, na kraju rujna 2018.  financijska imovina sektora kućanstava dosegnula je 460 milijardi kuna, dok istodobno njihove financijske obveze (koje najvećim dijelom čine krediti) premašuju 132 milijarde.  Dakle, imovina građana u depozitima, mirovinskoj štednji, vlasničkom kapitalu (dionicama i udjelima, investicijskim fondovima), policama osiguranja i slično veća je od obveza kućanstava za gotovo 328 milijardi kuna. Godinu dana prije "saldo" financijskog bogatstva iznosio je nepunih 315 milijardi, odnosno povećao se za 13 milijardi kuna ili nešto više od četiri posto.

Akumuliranje štednje 
Pritom je financijska imovina kućanstava povećana za 18,5 milijardi kuna, dok su, s druge strane, obveze po kreditima porasle znatno manjih pet milijardi kuna.  Za spomenuti rast financijske imovine najzaslužnija su povećanja depozita (za 9 mlrd. kuna ili +4%) i akumuliranje mirovinske štednje (zajedno s policama osiguranja, povećanje za 8 mlrd. kuna ili 7%).  Istodobno, vrijednost u vlasničkom kapitalu (dionicama, udjelima u d.o.o.-ima te ulaganjima u inv. fondove) porasla je u tih godinu dana za manje od jedan posto ili oko 700 milijuna, na 86,3 milijarde kuna. 

Percepcija je nešto drugo 
Uspoređujući stanja financijskog bogatstva u petogodišnjem razdoblju, pozitivan saldo imovine i obveza u sektoru kućanstava podebljao se za 100 milijardi kuna  ili oko 45 posto.

To je manjim dijelom rezultat smanjene kreditne zaduženosti (za šest milijardi kuna), a većim dijelom rasta financijske imovine. Njezinu je rastu najviše pridonijela kategorija mirovinske štednje (uključujući i druga osiguranja) koja je u tih pet godina narasla za 45 mlrd. kuna, te stanje "depozita i valute" koje je uvećano 30-ak milijardi.  Sve u svemu, a s obzirom i na (ne)raspoloživost pojedinih klasa financijske imovine, tako uprosječena slika financijskog bogatstva može poprilično odudarati od percepcije građana.

Poduzeća smanjuju minus
Kako bilo, i financijski računi sektora (nefinancijskih) poduzeća bilježe poboljšanje, iako u tom slučaju poboljšanje podrazumijeva smanjenje negativnog salda financijske imovine i obveza. U tom je sektoru u godinu dana neto vrijednost poboljšana za manje od 13 milijardi kuna, čime se razlika u korist obveza spustila ispod 400 milijardi kuna. Taj pozitivan pomak najvećim je dijelom je rezultat povećanja financijske imovine poduzeća (za 14 milijardi, na 639 mlrd. kuna), dok su obveze istodobno povećane tek neznatno, manje od jedan posto.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve