Neriješeni imovinski odnosi koče aktivaciju imovine

Autor: Marija Brnić , 27. lipanj 2019. u 22:00
Fokus će biti na nekretninama/Slavko Midžor/PIXSELL

Konačno je donesen ključni dokument za upravljanje preostalim državnim portfeljem.

Vlada je jučer konačno na stolu imala svoju prvu Strategiju upravljanja državnom imovinom, ključni dokument za raspolaganje imovinom koju se izrađivalo s kašnjenjem jer se čekalo donošenje novog zakona o upravljanju državnom imovinom.

Fokus u sedmogodišnjem razdoblju na koje se odnosi biti će na nekretninskom dijelu portfelja, na čijem stavljanju u funkciju i prodaji ministar državne imovine Goran Marić već operativno radi od početka svoga mandata. Klasična privatizacija poduzeća u drugom je planu zbog činjenice da se njihov portfelj prilično istopio. Kako je izvijestio ministar Marić, u portfelju Centra za restrukturiranje i prodaju krajem prošle godine bilo je ukupno 387 poduzeća, a dvije godine ranije portfelj je imao udjele u 460 tvrtki. 

 "Smanjili smo portfelj CERP-a za 73 trgovačkih društava. To se nastavlja, kao i proces prodaje trgovačkih društava koji su u portfelju CERP-a i smanjenja državnih udjela u portfelju CERP-a u društvima s većinskim udjelom države i to putem poziva na dokapitalizaciju i traženja strateškog partnera ili prodajom udjela", istaknuo je Marić.

Osim portfelja CERP-a u vlasništvu države još je 39 poduzeća od posebnog interesa, a od navedenog broja udjela u CERP-ovom portfelju uglavnom je riječ o manjinskim udjelima, koje država ima u 352 poduzeća, dok većinske udjele drži tek u 27, od kojih je raspoloživo za prodaju njih 18. Što se tiče strateških ciljeva u upravljanju imovinom u narednom razdoblju Marić je posebno izdvojio povećanje broja investicijskih projekata kroz aktivaciju državne imovine, a kao primjere naveo je šibenski TEF, pulske projekte Hidrobaza, Saccorgiana i Muzil, Šepurine u Ninu, skradinski Prukljan, Kupari u Župi Dubrovačkoj, Aerodrom Stankovci i projekt viške Češke vile.

Ti su projekti godinama u pripremama, a neki od njih već su prošli potrage za investitorima. Kao slaba točka u aktivaciji državne imovine i dalje se pokazuju neriješeni imovinsko-pravni odnosi pa će jedan od prioriteta do 2025. biti i reguliranje suvlasničkih zajednica, bez obzira na to po kojoj osnovi je država u njih ušla. 

Komentirajte prvi

New Report

Close