Ugovori koje će Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) sklapati s privatnim zdravstvenim ustanovama za sljedeću godinu više neće privatnicima osiguravati mjesečne paušale već će isti biti plaćeni po pacijentu. Novost će biti i cijene zdravstvenih usluga koje će biti više nego do sada, ali u HZZO-u ističu kako će oni za svoje osiguranike i dalje plaćati niže cijene koje planiraju ugovoriti rabatima. HZZO priprema okvirni sporazum koji će ponuditi privatnim poliklinikama nakon što provedu pilot-projekt s nekoliko ustanova. Dosadašnji ugovori vrijedit će do kraja godine, a od 1. siječnja 2013. privatnicima će ponuditi nove ugovore.

Cijene za strance i za HZZO
“Posebno ćemo voditi računa o cijenama usluga, a novost je da ćemo od privatnika tražiti rabate. Naime, sadašnje cijene su one koje HZZO može platiti, ali u praksi se pokazalo da zbog toga trpimo štetu kada su u pitanju strani državljani koji se liječe u Hrvatskoj. Naime, naše cijene su niže nego u zemljama u okruženju pa kada stranac ostvari neku zdravstvenu uslugu njegovo osiguranje plaća po cijenama koje je odredio HZZO što je znatno niže nego u njihovim matičnim zemljama. Ulaskom u Europsku uniju očekujemo da će se broj euorpskih pacijenata još povećati. Već je poznato da na Jadran dolazi mnogo poljskih turista koji trebaju dijalizu što nam stvara ogromne troškove”, kaže Siniša Varga, ravnatelj HZZO-a. Dodaje da im predstoji izrada kataloga usluga i cijena koji će biti prevediv na europske jezike, a cijene će biti usporedive sa zemljama u okruženju, Slovenijom, Austrijom, Mađarskom i Češkom, dok će za svoje osiguranike rabatima smanjiti cijene.HZZO će ubuduće s bolnicama. sklapati dva ugovora odnosno odvojit će stacionarni dio poslovanja od specijalističko-konzilijarnog.

Lažna kadrovska slika
“Trenutno imamo situaciju da je isti liječnik prijavljen da radi na dva radna mjesta u isto vrijeme. Rezultat toga je da se pacijenti žale da liječnika prije pola deset nema u ambulanti što je i logično jer je liječnik do tog vremena bio na odjelu gdje je obavljao vizite i obilazio pacijente. Bolnice su od HZZO-a naplaćivali i jedan i drugi rad odnosno na ime jednog liječnika naplaćivali su 16 sati rada umjesto osam. Osim toga, ovakav način rada daje lažnu kadrovsku sliku što bi u konačnici moglo značiti i da je situacija po pitanju broja liječnika još i lošija nego što mislimo”, kaže Varga. Novim načinom ugovaranja, dodaje, dobit će se transparentni podaci na temelju kojih će bolnice moći planirati kadrove. “Ako ravnatelji nemaju dovoljan broj liječnika trebaju prijaviti da liječnik četiri sata radi u poliklinici, a četiri sata na odjelu što je ukupno osam sati, a ne 16. Na taj način planiramo uštedjeti 300 milijuna kuna godišnje”, kaže Varga. Taj će se novac, dodaje, koristiti za smanjivanje listi čekanja odnosno za nabavu ugradbenog materijala, novu opremu i informatizaciju. Iako su bolnički proračuni smanjeni za četiri posto, Varga kaže da u ovom trenutku Upravno vijeće HZZO-a ne planira dodatno smanjivati proračune unatoč tome da su u ukupnom zdravstvenom budžetu bolnički troškovi smanjeni za 9,5 posto. Ova odluka ne čudi posebice ako se promatra u svjetlu nedavnih događaja kada su veledrogerije zbog velikih dugova smanjile opskrbu u 20-ak bolnica. Situacija je djelomično riješena, a veledrogerijama je u dva navrata plaćeno više od 400 milijuna kuna. I dok su u prvi krug sanacije bile uključene i državne i županijske bolnice, drugi dio sanacije pokrio je samo državne. “Pitanje je zašto su županijske bolnice bile uključene i u prvi krug sanacije jer nije u redu da je država uskakala i pomagala bolnice koje su u ingerenciji i u vlasništvu županija. Naime, istovremeno se podižu ustavne tužbe i govori da Ministarstvo ne može imati ingerencije nad bolnicama u županijskom vlasništvu, a kada takve bolnice ostvare negativan financijski rezultat onda traže novac da ih saniramo. Konkretno, Grad Zagreb zahtijeva svoje pravo na vlasništvo, a istovremeno govori da nemaju odgovornost za isto to vlasništvo i traži od države da sanira njihove bolnice”, kaže Varga.

Pitanje vlasništva
Na pitanje je li to smišljena strategija da bi država na koncu ušla u vlasništvo županijskih bolnica ukoliko će sanirati njihove dugove, Varga kaže da je ministar zdravlja to nedavno i spomenuo govoreći da se u Ministarstvu financija priprema zakonski propis kojim će se definirati pitanje sanacije ustanova i to ne samo u zdravstvu. Na pitanje može li se dogoditi da u vlasništvo uđu i dobavljači, Varga kaže da još nije definirano kako će to biti regulirano novim zakonom. No, podsjeća da propisi EU pa i naši zakoni štite vjerovnike. Ako su vjerovnici ulagali novac i davali robu s odgodom plaćanja, kaže, a subjekt koji je uzeo taj novac ne može podmiriti svoje obveze, vjerovnik mora biti zaštićen i namiren. Na pitanje je li to uvođenje privatizacije u zdravstvo na mala vrata, Varga kaže da ne vjeruje da će država dozvoliti da se to odvija na takav način. “No, to nije niti isključeno jer ulazimo u EU koja je bazirana na pravnoj stečevini koja kaže ‘ako stvaraš svoje dugove, preuzmi i obvezu, a ako ne, onda ulaze vjerovnici’. Primjerice, Nizozemska je prije deset godina imala pola bolnica u privatnom vlasništvu, a pola u državnom. Danas su sve bolnice privatne, a pravna regulativa je takva da pacijent ne zna da se nalazi u privatnoj ustanovi”, kaže Varga.

Zajednica ustanova

Jeftinije i kvalitetnije
Projekt objedinjene javne nabave koji je Ministarstvo pokrenulo korak je prema modelu zajednice ustanova koje bi se trebale udruživati oko zajedničkog interesa, a to je da se za što manje novca dobije što više kvalitetnih medicinskih proizvoda. “No, to se ne mora raditi samo za nabavu medicinskih proizvoda nego se može i prošiti na pitanje objedinjenih kuhinja ili servisa za čišćenje. Drugim riječima, ne mora se samo govoriti o spin-offu ili outsourcing i ugovaranju usluga s privatnicima. Primjerice, psihijatrijska bolnica Vrapče ima potpuno novu kuhinju i nema razloga da ne snabdjeva i ostale bolnice u zapadnom dijelu grada”, pojašnjava Varga. Modela je nekoliko, kaže, od najednostavnijeg povezivanja preko ugovora o poslovno-tehničkoj suradnji pa do stvarnog objedinjavanja i spajanja bolnica u jedinstveni pravni oblik. “Za sada još nije donesena konačna odluka nego je stvar prepuštena struci da se vidi kako će funkcionirati sadašnji modeli, a u konačnici ćemo vidjeti hoće li netko stvarati dubioze ili će neki ipak polučiti i pozitivne financijske rezultate i ta iskustva će pokazati koji je put najbolji”, kaže Varga. Dodaje kako bi sljedeće godine trebao biti završen i Master plan bolnica koji se financira iz nekoliko milijuna dolara vrijednog kredita Svjetske banke. Ove godine se natječajem biraju konzultanti, kaže, a plan će nam, između ostaloga, pokazati koje su nam bolnice nužne, a koje ne. Master plan je i ključni dokument, kaže Varga, koji nam je potreban da bi mogli aplicirati na strukturne fondove EU.