Hrvatska poljoprivreda za sad je osjetila samo negativne posljedice pristupanja EU. Tako je od 2012. do 2014. u poljoprivredi izgubljeno 9 tisuća radnih mjesta, a prosječna neto plaća u sektoru je pala na na 77 posto prosjeka RH.

Usto, pokrivenost uvoza izvozom lani je iznosila 57,6 posto, a negativni saldo u robnoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda bio je 981,9 milijuna eura i u idućoj godini bi trebao prijeći milijardu eura, istaknuo je u svojoj prezentaciji uoči prvog panela konferencije Goran Pajnić, predsjednik HUP – Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede i izvršni direktor za poljoprivredu u Agrokoru, upozorivši da je situacija dramatična. "Čini se da je poljoprivreda nisko na, iako je poljoprivreda jedna od grana koja može podići BDP za 2-4 posto. Nitko ne očekuje da budemo samodostatni u proizvodnju, no nedostaje nam strategija koja će reći koliko nam čega treba i u što treba ulagati. 

Zaduženost sektora
Zbog nedostatka strategije jako puno novca otišlo je na projekte koji nisu zaživjeli, to su propala ulaganja", upozorio je Pajnić. Dekanica Agronomskog fakulteta Tajana Krička složila se s Pajnićem da poljoprivreda nije društveno prepoznata, istaknuvši doduše da je kvaliteta i motivacija studenata na agronomiji sve bolja. Direktor Dukata Alen Fontana kao jedan od osnovnih problema sektora navodi visoku razinu zaduženosti u proizvodnji mlijeka, ali i lošu kvalitetu kadrova.

"Da se educira dobar kadar, potrebno je deset godina, a vi trebate čovjeka koji će vam voditi tvornicu. Zbog toga smo najbolje studente slali u Francusku na edukaciju u tvrtkama, kako bi u kraćem roku naučili o procesima. Uz malo zajedničkog timskog rada u realnom sektoru moglo bi se napraviti mnogo više na njihovoj edukaciji", smatra Fontana. Jedan od primjera dobre prakse u hrvatskom prerađivačkom sektoru je proizvođač kulena Tomislav Galović, vlasnik tvrtke Kulin Galović, koji je pojasnio kako je bez značajne pomoći države uspio postati uspješan izvoznik. 

Snažni klasteri
"Za uspjeh je ključno znanje koje sam prikupljao godinama. Nužno je napraviti jaki klaster slavonskog kulena, po uzoru na klaster hrvatskog pršuta", kaže Galović. Stjepan Sabljak, direktor varaždinske Koke istaknuo je kako je s ulaskom Hrvatske u EU porastao pritisak trgovačkih lanaca koji traže rezanje cijena."Usto treba imati na umu da hrvatska peradarska industrija ima značajno viši PDV- od konkurentskih zemalja. Za razvoj sektora jako je važna kontrola sirovina te kvalitetna ratarska kultura, zbog čega je i nama potrebno zemljište", ističe Sabljak.

EU novac

Primjeri dobre prakse

Mario Njavro iz Zavoda za menadžment i ruralno poduzetništvo Agronomskog fakulteta te voditelj MBA studija Poslovno upravljanje iznio je iskustva u korištenju novca EU za programe edukacije. "Studij poslovno upravljanje je primjer dobre prakse. Pokrenut je kao projekt EU i pokazao se održivim uz sad već treću upisanu generaciju. U korištenju EU fondova, konkretno u programu Horizon 2020 prednost imaju jako veliki projekti s velikim brojem ljudi, te nema dosta infrastrukture za prijavu i provedbu projekata", ističe Njavro.