Nedopuštenih se zaliha šećera do rujna mora riješiti 140 poduzetnika

Autor: Božica Babić, Marija Brnić , 11. veljača 2015. u 22:01
Ne prodaju li ni tonu na treća tržišta, ukupno će u proračun RH uplatiti više od 18,5 mil. eura

Ne prodaju li ni tonu na treća tržišta, ukupno će u proračun RH uplatiti više od 18,5 mil. eura.

Iz Bruxellesa preko Banskih dvora konačno jedna dobra vijest u korist RH: Europska komisija prihvatila je hrvatske argumente i smanjila količinu prekomjernih zaliha šećera s 56.268 na 37.138 tona, što su izborili Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Vijeće prehrambene industrije.

Vlada je zbog toga u srijedu usvojila izmjene i dopune Uredbe o mjerama i naknadama za prekomjerne i špekulativne zalihe iz sektora šećera. Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina podsjetio je na to kako su, sukladno Uredbi usvojenoj 2013. i obvezi utvrđivanja prijelaznih mjera u sektoru šećera u okviru pristupanja Hrvatske EU, postavljenom metodologijom utvrđene količine i vlasnici špekulativnih zaliha. "Sve podatke dostavili smo Komisiji u veljači 2014., ona je utvrdila preliminarne količine koje smatra špekulativnim zalihama u iznosu od 56.268 tona. U idućim mjesecima u pregovorima smo uspjeli argumentima dokazati da je zbog elementarnih nepogoda i zbog zabrane uvoza šećerne repe iz Srbije došlo do nerazmjera u količini te postići da se zalihe smanje na 37.138 tona.

 

37.138tona

iznose prekomjerne zalihe šećera

Time će se omogućiti za 140 poslovnih subjekata s Liste vlasnika prekomjernih količina šećera da u idućih šest mjeseci, najkasnije do 30. rujna, izvezu svoje količine bez sankcija. U suprotnom, Hrvatska, odnosno korisnici koji nisu izvezli svoje špekulativne zalihe, morat će platiti penale", upoznao je članove Vlade Jakovina s problematikom ističući odličnu suradnju i s Carinskom upravom.Premda je vijest dobra, moglo bi biti problema. Tko je sve na listi 140 poduzetnika kojima su po kriterijima EK nađene nedopuštene zalihe, zasad ostaje tajna. Svi koji u proizvodnji koriste šećer morali su najkasnije dan uoči ulaska Hrvatske u EU prijaviti zalihe jer Komisija neposluh drastično sankcionira. Za svaku špekulativnu tonu šećera poduzetnik plaća 500 eura, a država 50 eura plus dodatne penale. Uz kazne što su ih je razrezala EK i Vlada RH nadopunom Uredbe odlučila je dodatno sankcionirati nedisciplinu.

Naime, u provedenom nadzoru Carina je pročešljala više od 400 'adresa', pa će svi koji nemaju špekulativne zalihe, ali nisu poslali izvješće, bit će kažnjeni s po 500 kuna, dok će oni s nađenim zalihama uz 500 eura po toni platiti još 500 kuna plus 100 kn/t. EK je Hrvatskoj već dva puta pomicala rok, no sad je rujan 2015. posljednja mogućnost za izvoz nedopuštenih zaliha, i to isključivo izvan tržišta EU, u treće zemlje. No, izvoz šećera i nije baš laka zadaća, kako se to na prvu čini. Mnogo je zamki, izvozne dozvole i visoke carine na velikom broju tržišta neki su od problema. Usto, EK traži čvrstu dokumentaciju da je izvoz šećera realiziran i naplaćen i te dokaze Vlada RH mora Jean-Claude Junckeru, predsjedniku EK, dostaviti do kraja 2015.

Dogodi li se crni scenarij i poduzetnici ne prodaju ni tonu iz prekomjernih zaliha šećera na treća tržišta, ukupno će u proračun RH uplatiti više od 18,5 milijuna eura. Taj novac ne ostaje prihod hrvatskog proračuna, većim dijelom odlazi u Bruxelles. Ostanu li špekulativne zalihe na lageru u Hrvatskoj, Vlada Komisiji po toni plaća 50 eura plus spomenuti kazneni bonus koji danas iznosi oko 300 eura po toni. Šest mjeseci i nije dugo razdoblje, nužna je suradnja svih kako bi milijuni eura ipak ostali hrvatskim poduzetnicima, a ne otputovali u blagajnu EK. Najveću kaznu EK je dosad za špekulativne zalihe šećera naplatila Vladi Estonije. iznosila je 40 milijuna eura. 

Komentari (2)
Pogledajte sve

Ja imam doma dve kile? I necu ih stic potrosit do konca rujna? Jer treba i kome to prijavit?

I zasto nije osnovana neka Agencija koja bi sve uputila na “ispravan put”? Ili barem povjerenstvo? A nema ni promidzbre u medijima?

Ako mi dodje netko iz porezne ili EK plijenit doma secer, ja cu primijenit mjere i pasivne i aktivne zastite.

Još jedna epizoda vlade za Alan Ford, tvrtka koja koristi šečer kao sirovinu za prehrambene proizvode ne smije držati zalihe nego treba u trenutku proizvodnje tražiti šećer od tko zna koga i po tko zna kojoj cijeni.

New Report

Close