'Ne smijemo svakome dati da zakoči kapitalne projekte'

Na panelu o infrastrukturi Mirjana Čagalj, Ivan Gros i Nikolina Brnjac/Matija Habljak/PIXSELL Na panelu o infrastrukturi Mirjana Čagalj, Ivan Gros i Nikolina Brnjac/Matija Habljak/PIXSELL

U sektoru prometa važno je da Hrvatska bude prepoznatljiva, istakne strateške projekte i njihovu korist te koliko se u njih ulaže.

Iz područja prometa provode se projekti u vrijednosti 20 milijardi kuna, od čega je 15 milijardi sufinancirano iz EU sredstava. Potencijali ulaganja u prometnu infrastrukturu su veliki, no bilo je i velikih zamašnjaka kod ulaganja u cestovnu infrastrukturu, stoga nije bilo ravnomjernog razvoja. Istaknula je to Nikolina Brnjac, državna tajnica pri Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture, na panelu o infrastrukturi u sklopu konferencije InvestCro.

"Prije šest godina rezultati su pokazali da smo imali 85% ulaganja u cestovnu infrastrukturu, a pet posto u željeznice. Najbitniji strateški dokument, prvi Nacionalni program ulaganja u željezničku infrastrukturu, donesen je za razdoblje od 2008-2012., a taj je program također pokazao da je bilo oko pet posto ulaganja u željeznice, dok je isti takav dokument za cestovnu infrastrukturu realiziran u potpunosti, indeks realizacije je bio oko 104 posto. Dakle, nismo se pridržavali strateških smjernica, tek je 2019. donesen zakon o željeznici koji je prvi put prepoznao potrebu izrade strategije razvoja željezničkog sustava. Početkom 2017. dočekao nas je samo jedan projekt sufinanciran iz EU, a sada imamo 85 ugovorenih projekata. Početkom 2017. bio je samo jedan projekt sufinanciran iz EU, a sada je alokacija veća od 85%", naglasila je Brnjac. Sustav je, kaže Brnjac, godinama bio zanemaren, bez strategija i pomaka, no prometni sustav se, kaže, ne rješava točkasto.

"Moramo imati zakonsku proceduru koju moramo jasno pratiti, a tu su i nerealni rokovi. Natječaji moraju biti transparentni. Kad je došao izbor izvođača za Pelješki most, najbolji su dobili na natječaju. Nemamo našu domaću snagu koja se može uključivati i javljati na takav natječaj jer su željeznice specifične za razliku od cesta", rekla je Brnjac i navela brojne projekte za koje su koristili sufinanciranje iz EU fondova. U sektoru prometa važno je, smatra Brnjac, da Hrvatska bude prepoznatljiva, istakne strateške projekte i njihovu korist, koji su to projekti i koliko se u njih ulaže.

"Važno je da se pozicioniramo i predstavimo dionicima kroz uvoz i izvoz, pokažemo sve pokrenute investicijske cikluse te da istaknemo zašto ulagati u željezničku infrastrukturu. Ogromne su investicije pred nama, sve je to rezultat prezentiranja, treba razgovarati s privatnim sektorom. Moramo omogućiti investitorima da sudjeluju. Jedan oblik su EU fondovi, drugi javno-privatno partnerstvo; promet je pokretač razvoja gospodarstva i gospodarskog sustava, od Pelješkog mosta do zagrebačkog i dubrovačkog aerodroma jer oni utječu i na BDP", smatra Brnjac.

Hrvatska kao članica EU koristi benefite, nismo zatvoreni, ali smo komplicirani, smatra Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze. "Kad neki investitor želi ulagati i vidi benefite, napravit će to unatoč administrativnim barijerama. Najveća zapreka su procedure koje si propisujemo i slijepo ih se držimo pa investitor nešto na kraju gradi duže nego bi trebao. No, s novim Zakonom o gradnji i digitalizacijom bit će jednostavnije kod rješavanja i imovinsko-pravnih odnosa i investicija, neće biti potrebno čekati godinu dana na građevinsku dozvolu. Investitori tako mogu vidjeti hoće li im to biti isplativo i kakvi će biti prihodi", istaknula je Čagalj. 

Ocijenila je da je željeznički promet najzapušteniji, no da se u njega puno ulaže. "U Splitu smo pokrenuli metro koji nije bio u funkciji godinama, uspjeli smo u šest mjeseci rada što je dokaz da državne tvrtke mogu ako to stvarno žele trudom. Moramo smanjiti procedure, ne dozvoliti svakome da zakoči proces važnog projekta. Najveća zapreka su javni natječaji, ljudi su se specijalizirali da ih obaraju", rekla je Čagalj.  Novu asocijaciju Southeast Europe Business Development Network predstavio je član Upravnog odbora SEEBDN-a i direktor Grimex Consulta Ivan Gros.

Okuplja gospodarstvenike iz Hrvatske, Austrije, Srbije i Makedonije. "Ciljevi su povećanje međusobne razmjene, investicije u projekte i umrežavanje tvrtki kojima je interes surađivati i zajednički se profilirati na tržištima u Europi", istaknuo je Gros. Kao imperativ ulaganja u RH ističe stabilnost države i okruženja, ali i način kako će zainteresirati investitore da pokriju hrvatsko tržište i izvoz. "Treba se istaknuti izvozna orijentacija. Ako je izvoz pokrenut i stabilan, povećava se, a tako dolazi do stabilnosti, rasta, smanjuje se javni dug što je važan faktor za razvoj gospodarstva. Postoji dobra osnova da se s regionalnog dijela što više dobrih tvrtki i investitora moraju okrupnjivati", smatra Gros. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve