Ne možemo spriječiti mlade da odlaze, ali trebamo stvoriti uvjete da se vrate

Sudionici okruglog stola na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku/Robert Anić/PIXSELL Sudionici okruglog stola na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku/Robert Anić/PIXSELL

U sklopu akcije Budućnost u Hrvatskoj u Osijeku je održan prvi okrugli stol 'Važnost zadržavanja mladih obrazovanih ljudi u RH'.

Baš u Osijeku, u srcu Slavonije - posebice pogođene iseljavanjem, održan je jučer prvi okrugli stol 'Važnost zadržavanja mladih obrazovanih ljudi u Hrvatskoj'.

Večernji list grupa pokrenula je, naime, veliku nacionalnu akciju Hrvatska pamet Hrvatskoj, čiji je krajnji cilj zadržati mlade obrazovane ljude u našoj zemlji. Započela je u Osijeku, gdje su okupljeni predstavnici poslovne, akademske i političke javnosti. Uz natječaj razvojnih projekata s ciljem nagrađivanja izvrsnosti hrvatskih studenata, nacionalna akcija obuhvaća i niz kontinuiranih aktivnosti ujedinjenih pod egidom Budućnost u Hrvatskoj, a koje će se provesti u suradnji sa šest sveučilišta, i to u Osijeku, Koprivnici, Rijeci, Zadru, Splitu i Zagrebu. Sve to zbiva se u godini koja je simbolična i zbog 60. rođendana jednog od vodećih hrvatskih medija, Večernjeg lista, te 15 godina postojanja Poslovnog dnevnika, prvih dnevnih poslovnih novina u Hrvatskoj.

Plaće rastu, ali i dalje male
Koliko je građana iselilo iz Slavonije i Baranje, znat će se pouzdano, istaknuto je jučer, tek nakon popisa stanovništva 2021.?"Prema neslužbenim podatcima o odlascima, Osijek nije među gradovima koji strše, više je ljudi, navodi se, iselilo iz Rijeke. Brojke koje su, pak, pouzdane i činjenice, kao što je podatak iz HZZ-a o 48.500 zaposlenih trenutno u Osijeku, svjedoče da idemo naprijed. Investicije su udvostručene, učinkovitost je poduzetnika veća", naveo je Tomislav Krolo, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo Grada Osijeka.

 

Zmaić

Planiramo izmjene studijskih programa, nudit ćemo one atraktivnije.

Situacija je ipak nešto drukčija u Osječko-baranjskoj županiji. "Budućnost Slavonije nije besperspektivna, ali činjenica je da su pokazatelji lošiji u usporedbi sa sjeverozapadnom Hrvatskom ili Istrom. Broj zaposlenih u Osječko-baranjskoj županiji lani se povećao, kao i broj poduzetnika - njih gotovo 500 otvorilo je poduzeća ili obrte i uspješno su završili 2018.. Porasla je i prosječna plaća, ali je ona 30 posto niža nego u Zagrebu.

Prema podatcima s biroa, o ekonomski aktivnom stanovništvu, dakle zaposlenima i nezaposlenima, takvih je koncem ožujka bilo oko 105.000. Od njih, 87.500 radi, od toga 48.000 u Osijeku što jasno govori o neravnomjernoj razvijenosti županije, dok ih je bez posla oko 17.500. Broj zaposlenih se povećao za 2500, a broj nezaposlenih se smanjio za 4000 pa nam je, dakle, u posljednjih godinu dana s HZZ-a nestalo oko 1500 radno aktivnih stanovnika, koji su možda i iselili", iznio je računicu dožupan Petar Lagator.

 

Lagator

Broj zaposlenih u županiji lani se povećao, kao i broj poduzetnika.

Najveća vrijednost je, složilo se svih šest govornika, 17.000 studenata, koliko ih broji Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku. No, sam Fakultet agrobiotehničkih znanosti, na kojem je okrugli stol i održan, doživio je jesenas popriličan šok - popunjeno je tek 64 posto studentske upisne kvote. "Radi se o strukturalnoj promjeni do koje nije došlo iznenada, a počelo je s Domovinskim ratom. Planiramo izmjene studijskih programa, nudit ćemo one atraktivnije, u smjeru ICT-a u poljoprivredi, obnovljivih izvora energije, šumarstva i zaštite prirode. Omogućit ćemo time i bolje zapošljavanje i samozapošljavanje jer su to doista poslovi budućnosti", najavio je dekan tog fakulteta Krunoslav Zmaić.?Emocije nije skrivao Dražan Kozak, prorektor za nastavu i studente Sveučilišta u Osijeku.

Treba zasukati rukave
"Veliki je problem što naša intelektualna krema i dalje odlazi, i nakon pet godina u EU. Poljaci su se nakon pet godina počeli vraćati, a kod nas još nije tako, pogotovo u Slavoniji i Baranji. To znači da ne postoje jasne poticajne mjere kako bi se ljude vratilo. I to više nećemo tolerirati! Mladi ljudi ovdje više ne žele slušati one rasprave u Saboru. To je okidač, kada odu van i vide kako je tamo lijepo, a ovdje se ne mogu razvijati, ostanu trajno. Nemojmo se zavaravati da možemo spriječiti odlaske, jer ne možemo, ali moramo građane privući da se vrate. Teško ćemo to uspjeti bez jasnih poticajnih mjera. Država im mora reći "Nudimo vam dio plaće, vratite se u domovinu". Princeton stoji 200.000 dolara godina, a vi ste imali priliku studirati besplatno, dajte to cijenite! Idite van, steknite kompetencije i vratite se", poručio je Kozak studentima u dvorani. Učiti bismo mogli, dodao je, i od Izraela.

 

Kozak

Mladi više ne žele slušati one rasprave u Saboru. To je okidač.

"Nužna nam je jasna baza podataka koliko je građana iselilo. Ne možete otići ako niste popunili obrazac u kojemu je sve zapisano, kako bismo znali gdje ste, pa da se jednoga dana i vratite. Nije smak svijeta ako je čovjek otišao van, smak svijeta je ako ne znate gdje i ne vodite brigu o tome", stava je Kozak. Poduzetnik Aron Stanić, suvlasnik uspješne osječke IT tvrtke Inchoo, kazao je kako oni rade mahom za strane klijente pa mogu svojim zaposlenicima ponuditi i bolje uvjete, "no oni svejedno odlaze u inozemstvo".

 

Krolo

Investicije su udvostručene, a učinkovitost je poduzetnika veća.

"Ne vidim emociju kao okidač za odlazak, nego je emocija jedino što ih može ostaviti. Ono što mlade ljude muči je država kao jedna velika cjelina. Svi smo odgovorni, kao mediji, za to koliko se negativnih priča plasira u javnost", mišljenja je on. "Svatko je kovač svoje sreće pa ne možemo očekivati da će nam lokalna samouprava i država dati novac, treba zasukati rukave i dobrano se oznojiti", izjavio je Matej Sedlar, voditelj poljodjelsko-trgovačkog obrta, dodavši kako je "famozno tržište bolna točka svim poljoprivrednicima jer mu se teško prilagođavaju". "Moramo se globalizirati, privući strane studente na studije na engleskome jeziku, ali da kod nas i ostanu raditi pa sutra budu Slavonci druge generacije", zaključio je prorektor Kozak. 

Uvijek je bio blizak ljudima i govorio o važnim problemima

Velika slavljenička izložba Večernjeg lista - Zajedno smo 60 godina - otvorena je u ponedjeljak na Agrobiotehničkom fakultetu u Osijeku. Slavonska metropola prvi je od šest gradova u kojima će ova putujuća izložba gostovati po tjedan dana - slijede Koprivnica, Rijeka, Zadar, Split i Zagreb. "Večernji list kao medij nije samo platforma koja prenosi informacije pa ni izložba nije težila da samo pokaže povijest novinarstva u proteklih šest desetljeća. Htjeli smo njome prikazati koliko je Večernji list važan medij, pogotovo danas kada su stranice tiska i portala postale sukus žutila, lažnih vijest, klikanja samo na naslove kako bi se povećala čitanost. On je jedan od rijetkih domaćih medija koji se tome suprotstavio. Uvijek sam prepoznavala Večernji list kao medij koji je ostao blizak ljudima, a tako je i osnovan kao dnevna novina u bivšoj državi koja će biti bliska narodu. Pokazao je da jako dobro balansira na granici između populizma, u pozitivnom značenju te riječi, i humanog pristupa, humanističke dimenzije novinarske profesije", kazala je na otvorenju izložbe kustosica Iva Körbler. Izložba, dodala je, stoga "ne niže samo najvažnije događaje iz svakodnevice", već pokazuje mladima koji odrastaju u digitalnome svijetu što znači analogno doba novina i medija, kako su se nekad stvarale novine, ali i kako izgleda redakcija... "Večernji je list i arhiva najboljih i najnagrađivanijih novinskih fotografija. Većina fotografija na izložbi rezultat su terenskog posla, ali osvojile su najprestižnije strukovne nagrade", istaknula je kustosica.Prezentirano je u Osijeku 60 naslovnica, s najvažnijim domaćim i inozemnim zbivanjima, za svaku Večernjakovu godinu po jedna najznačajnija. Posebno na 12 panoa, pak, prikazane su velike tematske cjeline Večernjeg lista, od važnih tema koje je inaugurirao, preko jakih stranica kulture, crne kronike, vijesti iz malih regija i gradova, do zasebne teme Domovinskog rata. "Večernji list je puno više od novine, puno više od portala ili puno više od jednog medija. On je emocija, a voditi medij koji egzistira već 60 godina i prenosi tradiciju te nasljeđe, doista je velika čast i odgovornost. Kroz izložbu nastojimo dočarati tu emociju i strast za informacijom, viješću, za poštenjem. I to je naš poklon vama. A isto tako promišljamo što će se događati u narednih 60 godina i koja je uloga nas Večernjakovaca u tome. Odgovor je jednostavan. Večernjak je tu da pokrene mladost, da se bori za našu demografiju, da s političkom, poslovnom i akademskom javnošću stvara prilike za mlade, njihov razvoj i ostanak u Hrvatskoj. O svemu tome raspravljat ćemo na tribinama i okruglim stolovima koji nas očekuju", kazala je Andrea Borošić, direktorica i članica uprave Večernjeg lista. "Mi smo u godini 60. rođendana Večernjeg lista odlučili našu inicijativu, koju već dugo radimo s Poslovnim dnevnikom, proširiti i proputovati cijelu Hrvatsku te predstaviti povijest Večernjaka, a ujedno i promovirati ostanak mladih u Hrvatskoj", kazao je Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista. Trenutak je ovo, zaključio je, da progovorimo o važnim problemima u hrvatskom društvu. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve