Najnovija razmišljanja nekih hrvatskih političara i analitičara o uvođenju poreza solidarnosti bankarskom sektoru, po uzoru na planove austrijske vlade za tamošnje banke, ne nailazi na razumijevanje Hrvatske udruge banaka: Za takav porez u Hrvatskoj nema osnove, tvrde, jer dok su neke države poput Austrije u krizi pomagale banke, te stoga imaju pravo tražiti nešto natrag, u Hrvatskoj je situacija upravo obrnuta.

Porez na bilancu
“Kod nas su upravo banke unošenjem svježeg kapitala na vrhuncu krize pomogle normalno funkcioniranje države”, stoji u priopćenju HUB-a. Podsjećamo, u Hrvatskoj je bankarski sektor unatoč gospodarskoj krizi još uvijek jedan od visoko profitabilnih, što je i bio povod za razmišljanja o kriznom porezu za banke. U Austriji je kancelar Werner Faymann (socijaldemokrati) i službeno potvrdio da se razmišlja o uvođenju poreza od 0,07 posto na bilančnu sumu pojedine banke, što bi državnom budžetu godišnje donijelo oko 500 milijuna eura. Preračunato na bankarski sektor u Hrvatskoj, država bi takvom poreznom stopom uprihodila 262 milijuna kuna, na osnovi bilančne sume banaka od 374 milijardi kuna. Ipak, za sada u austrijskoj koalicijskoj vladi još nije pao dogovor, hoće li se oporezivati bilančna suma ili neka druga osnovica – bilo je prijedloga da se oporezuju samo “špekulativni poslovi” banaka. Inače, guverner austrijske središnje banke Ewald Nowotny kazao je kako nije oduševljen prijedlogom o kriznom oporezivanju banaka, iz razloga što bi se time smanjio vlastiti kapital banaka, dakle rezerva banaka za krizna razdoblja. Iz HNB-a jučer nisu odgovorili na nas upit o porezu solidarnosti, o kojem očigledno razmišlja hrvatska vlada.

Udar na privatnike
Hrvatskim prijedlogom nije oduševljen ni ekonomski analitičar Velimir Sonje (Arhivanalitika), koji smatra da krizni porezni namet bankama nije mjera koja bi pridonijela gospodarskom oporavku te da je to kao i svaki novi porez “nastavak politike koja očuvanjem državnih izdataka svih vrsta i oblika nastoji istisnuti privatne˝. Banke u Hrvatskoj prošlu su godinu završile sa 3,439 milijardi kuna dobiti, što je 27 posto manje nego godinu prije – što je rezultat usporediv s ostalim gospodarskim granama u Hrvatskoj, kažu u HUB-u. Unatoč padu dobiti i pogoršanja odnosa dobiti prema uloženom kapitalu, dobit banaka će i ove godine biti dostatna za pozitivno poslovanje i formiranje rezervi za problematične plasmane.