HEP Opskrba lider je među opskrbljivačima na domaćem tržištu, ali i tvrtka s podvojenom osobnošću.S jedne strane radi s eo tvrtki koja posluje isključivo na tržištu, no s druge strane kao dio HEP Grupe ima određena regulativna ograničenja svom poslovanju. O radu tvrtke govori čelnica Tina Jakaša.

Kako ste zadovoljni trenutnim stanjem na domaćem tržištu električne energije?

Na tržištu električne energije trenutno uz HEP djeluje 19 opskrbljivača, ali svega dva ili tri alternativna igrača ostvaruju zamjetniji rezultat. U zadnjem izvješću Europske komisije o stanju tržišta električnom energijom u Hrvatskoj, jasno je navedeno da se obećanja alternativnih opskrbljivača o značajnim uštedama nisu dogodila i da krajnje cijene koje ugovaraju ne odgovaraju  onima iz oglasa.  Svakodnevno se suočavamo s obmanjivanjem kupaca od strane alternativnih opskrbljivača, koji se lažno predstavljaju, daju nepotpune informacije o uvjetima prodaje, komuniciraju nejasne cijene i uvjete ugovora, obećavaju uštede koje se na kraju ne ostvare, sugeriraju kupcima da će dobiti samo jedan račun i puno više.  Ne poštuju se hrvatski zakoni, koji jasno kažu da je odgovornost svakog opskrbljivača osigurati zaštićenost kupaca od nepoštenih i zavaravajućih načina prodaje, izričito zabranjuju svako oglašavanje kojim se narušava ugled drugog opskrbljivača i dovodi u zabludu krajnjeg kupca. Loše je za tržište u cjelini kada se kupcima šalju krive poruke i nadam se da će regulator čim prije tome stati na kraj.

Nakon prošlogodišnje histerije nastale dolaskom novih opskrbljivača na tržište, stječe se dojam kako se situacija na tržištu ipak stabilizirala. Slažete li se s tom ocjenom?

Slažem se. Zadnji podaci pokazuju kako je Hrvatska u 2013. godini sa stopom promjene opskrbljivača od svega 3 posto bila tek na 16. mjestu u Europskoj uniji. 

Stabilizacija tržišta se osobito osjeti u sektoru poduzetništva koje je nakon prvog vala brzopletog odabira novih opskrbljivača malo posustalo i sada puno pažljivije iščitava ponude i ne nasjeda na glasno oglašavanje. Kod kućanstava je taj proces nešto sporiji, osobito kod kupaca koji ugovore zaključuju s akviziterima na kućnom pragu budući da su akviziteri, kako bi prodali uslugu i ostvarili proviziju, često spremni dezinformirati kupce.

HEP Opskrba krajem prošle godine iskoračila je i prema opskrbljivanju kućanstava. Kako ste zadovoljni rezultatima HEPI tarifnog paketa?

Jako smo zadovoljni. Sa sigurnošću možemo reći da je Hepi najinovativniji proizvod na tržištu. Omogućuje kućanstvima cjenovne pogodnosti, program lojalnosti, različite načine plaćanja računa te mogućnost plaćanja samo onog što su potrošili (sklapanjem ugovora o samoočitanju). Osim toga, cjelokupna usluga može se pratiti putem online aplikacije, a trenutačno nudimo 45% popusta na redovni servis plinskog bojlera za kupce Hepija na području Osječko-baranjske, Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske županije.

Konkurencija nema pravi odgovor na Hepi i zato smo bez agresivnog oglašavanja u kratkom roku ugovorili više od 20.000 novih kućanstava. Štoviše, gotovo i nemamo žalbi kupaca (manje od 0,8%), a sve upite kupaca rješavamo još u prvom pozivu kojih naš kontakt centar zaprimi više od 1.000 dnevno. Dodatno, u cilju brzog rješavanja eventualnih sporova mirnim putem, HEP-Opskrba ima 5 certificiranih miritelja.

Ima li na tržištu danas predatorskih cijena i nelojalne konkurencije?

Sigurno ima, bilance nekih opskrbljivača iskazuju milijunske minuse, pa u HEP Opskrbi iz toga zaključujemo da električnu energiju prodaju ispod nabavnih cijena kako bi osvojili dio tržišta.

Usprkos takvom ponašanju alternativnih opskrbljivača, i dalje uspješno držimo stabilnu lidersku poziciju na tržištu.  Tako je u prvih 9 mjeseci ove godine, od ukupne vrijednosti javne nabave za električnu energiju u iznosu od 363 milijuna kuna,  više od tri četvrtine dobila HEP Opskrba.

Tijekom protekle godine određeni pomaci su napravljeni po pitanju tržišne regulative, no i dalje postoje problemi. Što je, po Vama, danas najveća prepreka daljnjem razvoju tržišta električne energije?

U tijeku je proces promjene Zakona o tržištu električne energije koji bi trebao dodatno urediti odnose i unaprijediti tržište. Za konačnu regulaciju tržišta ključno će biti donošenje Pravila o promjeni opskrbljivača,  Općih uvjeta za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom, Uvjete kvalitete opskrbe i Pravila organiziranja tržište električne energije.

Koliko je HEP Opskrbi činjenica da je dio HEP Grupe prednost, a koliko i opterećenje?

Nacionalna pokrivenost, financijska snaga, stručnost kadrova, široki spektar energetskih usluga i vlastita proizvodnja značajna su i mjerljiva prednost. Pored toga, tradicija koju HEP grupa nedvojbeno ima kao i dugogodišnji odgovoran odnos prema zajednici i potrošačima, osigurava nam čvrstu poziciju nacionalnog lidera u opskrbi električnom energijom. Kako bi i dalje zadržali ovu poziciju moramo biti odgovorni i inovativni pa smo razvili novi proizvod Zelen kojim kupcima osiguravamo energiju iz obnovljivih izvora, a kroz projekt e-mobilnosti, ELEN u korak smo s trendovima Europske unije.

Često se čuju prigovori i oko obveze i uvjeta otkupa energije iz OIE u Hrvatskoj. Kako taj problem riješiti na pošten i održiv način?

Na primjeru razvijenog tržišta Njemačke,s visokim udjelom obnovljivih izvora u proizvodnji, vidljivo je da naknada za poticanje obnovljivih izvora energije raste i samo ostaje pitanje tko će pokriti taj trošak –  krajnji kupac ili energetska kompanija.

Za potpunu integraciju obnovljivih izvora potrebno je izvršiti transformaciju postojećih sustava tako da obnovljivi izvori plaćaju za odstupanje od ugovornog rasporeda. Dodatno, potrebno je ukloniti pravo prioriteta u dispečingu kada su cijene na tržištu ispod varijabilnih troškova što stvara negativne cjenovne signale.

Prema izvješću Eurelectrica iz listopada 2014. g., postojeći feed-in sustav (FIT) Potrebno je transformirati u tržišno orijentirani sustav poput uvođenja:

• feed-in premija (FIP), pri čemu se premija u €/MWh plaća proizvođačima obnovljivih izvora kao dodatak na tržišnu cijenu;
• zelenih certifikata, pri čemu se naknada €/MWh plaćena za certifikate isplaćuje proizvođačima obnovljivih izvora kao dodatak na tržišnu cijenu;
• potpora za ulaganje, pri čemu se plaća unaprijed utvrđeni iznos potpore €/MW proizvođačima obnovljivih izvora za instalirani kapacitet.

Transformacija potpornih sustava za obnovljive izvora do 2020. godine; Izvor:Eurelectric „Renewable energy and security of supply:Finding market solutions“, October 2014.

Sustav trgovanja emisijama (Emission trading system, ETS) bi trebao omogućiti do 2020. godine troškovno učinkovito uvođenje obnovljivih izvora, smanjujući progresivno potpore.

Alternativnim opskrbljivačima često se i zamjera da nisu ništa uložili u stvaranje novih proizvoda ili usluga na tržištu. Kako Vi gledate na to?

Tako je, ispada da smo mi kao najveći igrač na tržištu i nacionalni lider, ujedno i najinovativniji. Očekivalo bi se da alternativci pokušaju napraviti nešto u tom smislu, ali trenutno se niti jedna ponuda na tržištu ne može usporediti s kompleksnošću i inovativnošću naše ponude za poduzetništvo i kućanstvo.

Studije  pokazuju kako liberalizacija tržišta dugoročno vodi k kretanju cijena električne energije k europskom prosjeku. Znači li to da u bliskoj budućnosti hrvatski građani trebaju očekivati skuplju energiju?

Cijene će rasti u segmentu naknada, osobito onih za obnovljive izvore, no sama energija u Hrvatskoj će i dalje biti među povoljnijima u EU. U Hrvatskoj trenutno KWh plaćamo 13,35 eurocenti što predstavlja treću najnižu cijenu u Europi, no zbog krize i niskih plaća cijena električne energije i dalje čini visokih 4% troškova kućanstava dok u Njemačkoj unatoč bitno višim cijenama energije trošak iznosi tek 2,8%.

Planira li HEP Opskrba jači iskorak na regionalna tržišta?

Registrirali smo tvrtku u Sloveniji i posljednjih mjeseci intenzivno proučavali regulatorni okvir i odnose na tržištu. Nedavno smo krenuli u komercijalnu fazu, intenzivirali aktivnosti i osvojili prve kupce, a u posljednja dva tjedana poslali smo tridesetak novih ponuda. Očekujem da ćemo početkom iduće godine napraviti značajniji iskorak u Sloveniji i krenuti na novo tržište u regiji.