Ma koja od političkih opcija na skorim izborima uspije formirati parlamentarnu većinu, za energetski sektor to neće biti presudno, jer su glavne smjernice politika u tom segmentu u programima svih relevantnih stranaka i koalicija oko svih bitnih tema najvećim dijelom posve ujednačene.

Za razliku od ranijih programa, pa i onih unatrag pola godine, u kojima se još govorilo o balansiranju konvencionalnih i obnovljivih izvora energije, sad su apsolutno svi u prvi plan izdigli obnovljivce, u čiju proizvodnju maksimalno treba uključiti kućanstva i male proizvođače te poticati energetske zadruge, a ubrzavanje realizacije projekta LNG terminala jedan je od glavnih zadataka oko kojeg se slažu svi glavni politički oponenti.

U SDP-ovu, odnosno programu Narodne koalicije, velik dio posvećen je evidenciji propusta učinjenima u proteklih pola godine mandata Vlade HDZ-a i Mosta, no specifičnim u daljnjim promišljanjima taj program čini zapravo to što je njegov velik dio preuzet upravo iz dokumenta Mostovog i HDZ-ovog Ministarstva gospodarstva. Zvuči nevjerojatno, no Narodna koalicija prepisivala je iz radnog materijala za tzv. Zelenu knjigu, odnosno Ključnih pitanja energetskog sektora RH na temelju koje bi se u narednoj fazi trebala temeljiti buduća Bijela knjiga – Strategija energetskog razvoja Hrvatske, kojeg je izradila Uprava za energetiku i rudarstvo i nadležni pomoćnik ministra Zdeslav Matić. Taj je dokument nedavno predstavljen poslodavcima i spreman je za javnu raspravu. Prijedlog Ministarstva predviđa dovršetak Zelene knjige kroz šest mjeseci, a u dodatnih šest mjeseci i izradu nove energetske strategije do 2040. s osvrtom do 2050., te potom i prijedloga poboljšanja zakonodavnog okvira za ostvarenje energetskih ciljeva.

U planu ima i unapređenje energetske statistike, te osnivanje Agencije za energiju (AZE) kao krovne organizacije za provedbu ekonomske politike.
SDP je u cijelosti preslikao i sam prijedlog ustroja nove agencije, u koju bi bili objedinjeni Hrvatski operator tržišta energije (HROTE), Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada Nuklearne elektrane Krško (FOND-NEK), Agenciju za ugljikovodike (AZU) i Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI). 

Dodatak SDP-a tom prijedlogu racionalizacije administracije tek je plan osnivanja novih energetskih agencija na lokalnim razinama. Doslovce je SDP u svoj program prenio i odnos prema HEP-u, čiju se reorganizaciju planira dovršiti, uz izdvajanje djelatnosti opskrbe iz tvrtke HEP-Operatora distribucijskog sustava te definiranja poslovne strategije tvrtke Novenerg, koja je u jednakom suvlasništvu HEP-a i RWE-a. SDP i njegovi narodnjaci poduprijet će također i okrupnjavanje distributera plina, kojih trenutno djeluje 34 u Hrvatskoj, a na listi su također i prijedlozi za pokretanje nacionalnog programa poticaja korištenja Sunčeve energije, te dorada i završetak sustava uvođenja razdjelnika topline.

Most i HDZ, kojima je upravo energetika i bio prostor najvećih prijepora u funkcioniranju njihove vlade, materijal svog tima u Ministarstvu gospodarstva nisu “copy/paste”-ali u predizborne programe. Uočljivo je u HDZ-ovom programu da se zaobilazi izravnije se pozabaviti temom Ine, za razliku od Narodnjaka i Mostovaca. Narodnjaci, pri tom, žele jasnije definirati poziciju u pregovorima s Molom, a razvoj Ine vide u jačanju rafinerijskog poslovanja, te maloprodaje, dok aktivnosti na istraživanju nafte ne bi bili prioritetni. Most rješenje za Inu vidi u poboljšanju odnosa s postojećim ili traženju novog strateškog partnera, kako bi se zaustavilo daljnje srozavanje i marginalizacija na tržištu. HDZ, koji u proteklom mandatu nije imao izravnu kontrolu nad sektorom gospodarstva i energetike, razradio je niz mjera uključivanja potrošača preko energetskih zadruga i mikroproizvodnje na tržište kao aktivne sudionike i investitore, a za što kao poticaj predviđa uvođenje snižene stope PDV-a na isporuku električne energije. Sigurnost opskrbe naftom HDZ kani povećati formiranjem Adriatic Spot tržišta na Janafovom terminalu u Omišlju. Osim toga predviđa i skladištenje svih obveznih rezervi nafte i naftnih derivata unutar granica Hrvatske, te izgradnju skladišta nafte za koje je Janaf već dobio dozvolu za građenje. U segmentu plina HDZ ključnim vidi tri projekta – izgradnju Jadransko-jonskog plinovoda, LNG terminala i vršnog podzemnog skladišta plina, za koji se kao optimalnu lokaciju navodi postojeće eksploatacijsko polje u Grubišnom Polju.

Most, bude li ponovno jezičac na vagi, tražit će uvođenje profesionalizacije menadžmenta u državnim tvrtkama, sređivanje stanja u Plinacrou. Sustav distribucije plina nakon fijaska projekta plinovoda do Dalmacije guši sve kupce plina zbog visokih tarifa, a što Mostovci predlažu otkloniti ikroz konsolidaciju sustava, reprogram dugova, dokapitalizaciju i otpis neaktivne imovine. Jedan od prijedloga treće opcije je i rješavanje zaostajanja na europskom energetskom tržištu integracija hrvatske burze CROPEX s tržištima BiH, Crne Gore, Kosova, Albanije i Makedonije, kao protuteža srpskoj energetskoj burzi. Posebno važnim za energetski razvoj Most jačanje klastera inteligentne energije i uključivanje u razvojne projekte ICT i ostalu domaću industriju.