Napad na Marića uvod u Zakon o stambenom kreditiranju

Autor: Jadranka Dozan , 23. veljača 2016. u 07:41
Foto: Thinkstock

Kako je Vlada potvrđena tek prije mjesec dana, EK će vjerojatno imati sluha za kašnjenje.

Vodstva udruga Franak i Kreda žestoko su reagirala na izjave koje je ministar financija Zdravko Marić u intervjuu ovog vikenda dao vezano uz slučaj CHF kredita i njihovu konverziju. Nije im se svidjelo što je govoreći o proračunu konstatirao da "kroz izmaklu dobit banaka proračun gubi oko 700 milijuna kuna po porezu na dobit".

Možda im se nije svidjelo ni što je rekao da je "kao što je bio spreman razgovarati s Udrugom Franak, spreman razgovarati i s predstavnicima banaka o toj problematici". Potrebu otvaranja dijaloga Marić je, usto, objasnio i time što je "ne prejudicirajući rezultate bilo kakvog sudskog procesa ili arbitraže, sama veličina iznosa štete za banke (7-8 mlrd. kuna) vrlo ozbiljno upozorenje". Dvjema je udrugama koje danas predstavljaju interesnu skupinu koja je u inače legitimnom aktivizmu u borbi za zaštitu prava potrošača odavno izašla ih razumnih okvira djelovanja sve to loše sjelo.

Pa su ministru s doktoratom i makroekonomijom kao jednom od specijalnosti održale lekciju o zakonu spojenih posuda u ekonomiji. Kreda ga je pritom je počastila i epitetom "Super Hika". Žestina reakcije pokazuje da se u Franku i Kredi još nisu pomirili s tim da njihove pregovaračke pozicije u rješavanju problema kreditnih dužnika nisu iste kao prije izbora i da su neproporcionalan utjecaj na npr. zakonska rješenja donedavno crpili iz predizbornih motiva politike. To je bilo očito i u lanjskim najavama "posebnog" zakona o stambenom kreditiranju.

Podgrijavajući savezništvo s građanima i sukobljenost s bankama bivši je ministar financija Boris Lalovac prijetio kako će već u rujnu izaći sa sveobuhvatnim prijedlogom zakona, kojim će se dodatno regulirati pitanje prihvatljivosti valutnih klauzula, konverzije, procjena nekretnina, ovrha. I to, kako je isticao, neovisno o tome hoće li se dotad s bankama dogovoriti način konverzije. Obećanje o zakonu o stambenom kreditiranju je poslužilo svrsi, a negdje na ljeto je zaboravljeno, iako je to dio obveza zakonskog usklađivanja s europskom Direktivom (2014/17/EU) o ugovorima o potrošačkom kreditiranju za stambene nekretnine.

Udruga Kreda će na temu utjecaja te direktive na prava i zaštitu potrošača danas održati javnu tribinu. Rasprava o tome je dobrodošla jer Ministarstvu financija polako cure i rokovi za zakonsko usklađivanje. S obzirom na zaokupljenost proračunom, izvjesno je da će nova Vlada probiti rok od dvije godine od stupanja na snagu, koji istječe za manje od mjesec dana (21. ožujka). Kako je Vlada potvrđena tek prije mjesec dana, EK će vjerojatno imati sluha za kašnjenje. Tome se ipak treba posvetiti što prije iako su neka rješenja iz te direktive u nas već ugrađena kroz intervencije u Zakon o potrošačkom kreditiranju, i to čak strože negoli nalaže sama Direktiva.

Komentari (4)
Pogledajte sve

E moja Jadranka… Trla baba lan da joj prođe dan.

Zanimljivo je da nitko iz vladajućih garnitura ne izražava iskrenu zabrinutost zbog izgubljenog standarada građana koji su pogođeni krizom franka. Od zaštite banaka koristi imaju samo banke, a od zaštite građana koristi bi imalo cijelo društvo jer bi se iznos preplaćenih rata raspodijelio na brojne druge djelatnosti, a ne samo financijsku. Pogledajte samo što se dogodilo uslijed pada cijene nafte – novac koji je ostao u džepovima građana (umjesto da je otišao na račune naftnih tvrtki) raspodijelio se u potrošnju pa imamo gospodarski rast.

slažem se, sve je to čudno, a račun dobiti i gubitka govori svoje, e da su bar hrvatske banke

Bilo bi lijepo da se potpiše tekst. Čista patetika. Odakle Vama da čovjek sa doktoratom ne bi mogao biti pristran ili ne biti u pravu. Uostalom, pokazalo se zadnjih godina kako se dobivaju doktorati.

A sama makroekonomija nije niti postojala do pojave Johna Maynard-a Keynes-a koji ju je smislio.
Uostalom ima i drugih makroekonomista. Jednog pokojnog makroekonomista(Branko Horvat) su čak pozivale strane Vlade(Izrael) kao savjetnika.

Financijski sektor je jedini koji može isporučiti jednu robu(CHF) u vrijednosti prema drugoj(HRK) te naplaćivati i kasnije promjene te vrijednosti koje nisu vrijedile u trenutku isporuke…
Ne treba ti doktorat da shvatiš kako ne bi bilo nikakvog prigovora da su ljudima stvarno isplaćeni švicarci…
A proizvoljno mijenjanje kamata je posebna priča…

POtpuno je opravdano pitati se zašto ministra brinu propuštene nelegalne zarade…

New Report

Close