Jedinice lokalne samouprave nisu s oduševljenjem dočekale najavu o plaćanju poreza na vlastitu neiskorištenu imovinu, o čemu je u petak na skupu o turizmu u Dubrovniku govorio ministar Branko Grčić.

Prvo treba definirati o kakvoj je imovini riječ, poručuju, te tko je najodgovorniji za to što nije u funkciji. Kako kaže Krešimir Bubalo, osječki gradonačelnik, grad od 427 svojih poslovnih prostora njih 67 ne može koristiti jer je riječ o nacionaliziranim objektima. "Za to je država odgovorna", tvrdi Bubalo koji također smatra da Osijek ne bi trebao plaćati porez na neiskorišteno zemljište "koje je u sadašnjim kriznim vremenima šteta prodati".Andro Vlahušić, dubrovački gradonačelnik, ne slaže se s njime i slikovito kaže da ne treba gomilati imovinu, a umrijeti od gladi. "Zašto bi gradovi bili u lošijoj poziciji od građana? Treba plaćati porez na svu neiskorištenu imovinu s komercijalnom namjenom, a zemljište koje će biti škola ili park treba ipak isključiti od takvog nameta", predlaže Vlahušić koji smatra kako se takve mjere ne trebaju odnositi samo na jedinice lokalne samouprave, već i na Crkvu. Boris Miletić, pulski gradonačelnik, napominje kako je nužno prvo odrediti što je neiskorištena imovina. "Je li neiskorišteni prostor onaj koji se zbog krize ne može iznajmiti ili samo neizgrađeno zemljište? Pula ima u svom vlasništvu imovinu gdje država koči razvoj", poručuje Miletić, dodavši kako je najočitiji primjer Brijuni rivijera gdje država koči razvoj neiskorištene imovine proglasivši je kulturnim dobrom u pet do 12 za investitore.

Željko Sabo:

Vukovar je bez zlatnine

Vukovarski gradonačelnik Željko Sabo načelno se slaže da bi lokalne jedinice trebale plaćati porez na neiskorištenu imovinu, samo ako će porez na imovinu plaćati i država. "Nažalost, Grad Vukovar uopće nema svojih poslovnih prostora, stanova i zemljišta jer su tijekom privatizacije svi upisivali njegovo vlasništvo pod svoj temeljni kapital. Tako smo mi ostali bez svoje zlatnine", kazao je Sabo.