Nakon istražnog bloka Aphamya u Siriji Ina je srpskoj naftnoj kompaniji NIS ponudila i blokove u Egiptu i Namibiji jer joj za nastavak tamošnjih radova nedostaje novac, doznaje Poslovni dnevnik od izvora bliskog Upravi Ine.

“Ina je NIS-u ponudila Egipat i Namibiju. Čekamo njihov odgovor nakon čega bi trebalo biti poznato hoće li i na koji način NIS ući u Inine projekte u navedenim zemljama”, kaže izvor upoznat s pregovorima. Napominje kako nije isključena mogućnost potpune rasprodaje istražnih blokova u inozemstvu. U priopćenju mađarskog Mola, 47-postotnog vlasnika Ine, objavljenom 1. ožujka navedeno je kako se “Ina sprema poništiti projekt u Namibiji”. Prije desetak dana je predsjednik Uprave Ine Bojan Milković rekao u razgovoru za Vjesnik kako “traže partnera za nastavak radova”. Ina je 2005. godine potpisala s vladom Namibije ugovor o istraživanju, no radovi su kasnili zbog problema s izborom izvođača radova, a zatim i s realizacijom seizmičkih radova. Od tamošnjeg ministarstva rudarstva ipak je dobiven produžetak prve istraživačke faze u trajanju od dvije godine, što je odrađeno. Sada ondje više nema nikakvih Ininih aktivnosti.Ina je prošle godine uložila u Namibiju 400.000 dolara, a za ovu godinu je planiran iznos od 300.000 dolara. Koliko bi nafte mogao skrivati namibijski blok Zaris ostaje nepoznato. Situacija je zato jasnija u Egiptu gdje se na šest blokova u kojima Ina ima vlasničke udjele kriju potencijalne rezerve od oko 20 milijuna barela. Rezerve su prošle godine iznosile 4,2 milijuna barela, dok se proizvodnja kretala oko 2160 barela na dan, podaci su Mola. U odnosu na Namibiju gdje tek treba otkriti naftu Egipat nosi puno manji rizik. U Ini su odbili reći koji se blokovi nude na prodaju i jesu li ih ponudili NIS-u, međutim napomenuli su kako “kontinuirano preispituju svoj portfelj”.

Visokopozicionirani izvor iz NIS-a kaže kako je rano za bilo kakav komentar. “Pažljivo sve razmatramo”, odgovorio je. NIS se nalazi u 51-postotnom vlasništvu ruske kompanije Gazpromnjeft i upravo bi ruski novac trebao omogućiti srpskom naftašu ulazak u nove projekte. S druge strane Ini, koja ima znanje i iskustvo u istražnim radovima, nedostaju sredstva. Početak tekuće godine Ina je dočekala s dugom od 6,4 milijarde kuna. Prije mjesec dana predstavnici NIS-a sastali su se u Zagrebu s dužnosnicima Ine nakon čega su, izrazivši zadovoljstvo, istaknuli kako je “sastanak otvorio mogućnosti”. Susret se u prvom redu odnosio na mogućnost ulaska NIS-a u Inin sirijski istražni blok Aphamya. Na tom bloku, gdje procijenjene rezerve nafte iznose 25 milijuna barela, Ina već dulje vrijeme traži partnera, a ako do kraja godine ne budu napravljene dvije bušotine, sirijska vlada bi joj mogla oduzeti koncesiju. NIS je već platio ulazak u Inin “dataroom”, odnosno dobio je na uvid povjerljive podatke vezane uz tamošnji projekt pa se sada očekuje odluka o sudjelovanju u radovima. Mol je kao vlasnik Ine najavio ulaganje od 3,3 milijuna dolara u Aphamyu, dok je lani ondje uloženo 3,5 milijuna dolara.