Nakon oporavka sektor opet na udaru: izvoz potonuo 17 posto

Foto: Jurica Galoić / Pixsell Foto: Jurica Galoić / Pixsell

Dok prerada drva buja, sužava se tržište za najkompleksnije proizvode.

Prije desetak godina upozoravali smo javno da dolazi kriza i tada mnogi nisu shvaćali što govorimo, no nas u drvnoj industriji u pravilu gospodarsko usporavanje uvijek prve dotakne. Današnja situacija jako podsjeća na to vrijeme, kaže Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnog klastera komentirajući posljednje statistike o poslovanju drvoprerađivačke industrije.

Mnogima je uz uznemirujući podatak o 1-postotnom padu ukupne industrijske proizvodnje na razini prošle godine, koju se bilježi prvi put nakon četiri godine kontinuiranog rasta, zapelo za oko i da je osim brodogradnje negativan trend zabilježila i hrvatska proizvodnja namještaja, i to od 3 posto na godišnjoj razini. Nešto povoljniji je trend u preradi drva u kojoj je statistika evidentirala porast od 1 posto, ali i to je također oslabljen rezultat u usporedbi s ranijim godinama, jer primjerice u 2017. je prerada bila povećana za 11,6 posto naspram prethodne godine.

Nepovoljan trend još je vidljiviji sagleda li se izvozne rezultate drvne industrije. Iz dostupnih podataka za prvih deset mjeseci izvoz tvrtki koje se bave preradom drva porastao je za 12 posto, dok je u proizvodnji namještaja pao za čak 17 posto. U brojkama, izvoz namještaja pao je s 277 na 228 milijuna eura, dok je prerada drva skočio s 534 na 602 milijuna eura. To je nakon nekoliko posljednjih godina oporavka i dizanja za proizvodnju namještaja prvi ozbiljan udar. Ili kako bi to Marijan Kavran radije prokomentirao - indikativan pokazatelj.

“Proizvođači koji odlaze na sajmove u inozemstvo i kontaktiraju kupce, partnere i konkurente osjete oprez na svakom koraku. Stanje nije još dramatično, međutim svi su rezervirani, nema standardne euforije i osjeti se usporavanje u igri”, kaže Kavran. S takvim dojmovima vratili su se proteklih tjedana i proizvođači namještaja i prerađivači drva s glavnih svjetskih sajamskih manifestacija.

 

49milijuna

eura 'tanji' je izvoz namještaja domaćih proizvođača

U njemačkom Hannoveru na Domotexu, najznačajnijem sajmu za podove, hrvatski parketari mogli su čuti prve signale za trendove u ovoj godini. A kako prenose informacije u Hrvatskom drvnom klasteru, jedan od većih hrvatskih izlagača, grupacija Florian, suzdržan je u komentarima daljnjeg razvoja tržišta drvnih podova, jer se, konstatiraju, od rujna do prosinca 2018. na zapadnim tržištima dogodio zastoj oko 30 posto svih drvnih proizvoda, što očekuju da će se preliti na prilike u drvnoj industriji Hrvatske.

Primjer Njemačke

Za drvoprerađivače je izuzetno znakovit bio ovogodišnji BAU, sajam graditeljstva, koji je okupio rekordan broj izlagača, kao i rekordan broj posjetitelja iz inozemstva, čak trećina od 250 tisuća njih, a porastu su pridonijeli posjetitelji iz Rusije i Kine.

Njemačkom gospodarstvu stručnjaci predviđaju usporavanje u ovoj godini (rast od 1,5 posto), no svi poslovi s drvom u Njemačkoj, kaže Kavran, u četvrtom su kvartalu 2018. pali. Napominje da to još nisu dramatični pokazatelji, no usporavaju se narudžbe i ukupno gledajući na tržištu nije kao prije godinu dana. Svi su pod dojmovima mogućeg utjecaja globalnih kriza, posebice američko-kineskog trgovinskog rata, ali i previranja unutar EU. Za domaće proizvođače Kavran kaže da je važno očuvati svoja izvozna tržišta, a što će najveći izazov biti za one koji djeluju u proizvodnji niže zahtjevnosti i cjenovnog razreda, dok oni koji se razvijaju u niši luksuznih proizvoda nisu ugroženi.

Prilike u Kini i Rusiji

Sve veći broj tvrtki odražava se i okreće toj zahvalnoj klijenteli, ali je nažalost njihov udio u ukupnoj proizvodnji namještaja još ispod 10 posto. Kavran izdvaja kao dobar primjer tvrtku Prostoria, koja ima jako skupe proizvode koje plasira na tržištima poput Južne Koreje i Japana, te bilježe eksponencijalan rast. Takvi proizvođači i u krizama najbolje rade i ne osjete ih jer je luksuzno tržište uvijek stabilno, a posebno se, sudeći i po nedavnim sajmovima i interesu iz tih zemalja, otvaraju mogućnosti za plasman proizvoda u Rusiji i Kini.

Što se domaćeg tržišta tiče, zamjetan je u prošloj godini i snažan rast uvoza drvnih proizvoda, čak za 13,4 posto u prvih deset mjeseci, a čemu je po sektorskim ocjenama još uvijek ponajviše zaslužna Ikea. No, drvna industrija i dalje je najveći neto izvozni sektor s pokrivenosti uvoza izvozom od čak 204 posto. Slijedi li mu, pak, jače usporavanje i kojom dinamikom bit će, kaže Kavran, vidljivo vrlo skoro, već u prvom tromjesečju. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve