Nakon građevine uložili 26,6 mil. kn u drvni biznis

Nikola Špelić/K. Š. F./PIXSELL Nikola Špelić/K. Š. F./PIXSELL

Vlasnik Nikola Špelić je 1997. pokrenuo građevinski biznis, ulaže i u turistički sektor, a sada osvaja novu nišu.

Da je kriza često prilika za razvoj poslovanja, umjesto za očajavanje i stagnaciju, pokazuje primjer i tvrtke Špelić iz Slunja koja ovih dana pokreće proizvodnju u svojoj novoj tvornici peleta Š-Pelet.

Radi se o investiciji od 26,6 milijuna kuna, od čega je 7,2 milijuna došlo u obliku bespovratnih sredstava iz EU Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Nova tvornica će zaposliti 25 radnika, a što je u okvirima manje sredine kakva je Slunj svakako veliki gospodarski i društveni probitak.   Naime, Nikola Špelić je nakon oslobođenja okupiranih područja Hrvatske pokrenuo 1997. u Slunju građevinski biznis koji je narednih godina narastao na 50-ak zaposlenih i danas u referentnoj listi ima 600-injak završenih projekata.

Tvrtka je prve velike poslove imala u obnovi ratom porušenih objekata, a nakon toga je snažno zakoračila i u turistički sektor gradnjom vila, apartmana i manjih hotela. U međuvremenu je stekla i reference Ministarstva kulture za restauraciju kulturnih objekata, posebice onih sakralnih. No, 2009. godine je došla kriza koja je, kako je vrijeme pokazalo, uništila najveći dio hrvatskog građevinskog sektora, ali ne i GO Špelić, kako se tvrtka službeno zove. 

 

25 radnika

zaposlit će nova tvornica Š-Pelet

"Vidjeli smo da moramo disperzirati poslovanje iz građevine na ostale djelatnosti jer ćemo propasti. Kako dolazimo iz šumom bogatog područja, logičan smjer je bio da krenemo u drvni sektor. Dodatan razlog za ulazak u biznis s drvnom sječkom je bio što taj sektor prije 10-ak godina nije bio toliko razvijen i Hrvatske šume su na ovom području imale sirovine 'na bacanje' te smo im mi došli kao jackpot", prisjeća se Nikola Špelić. U narednom razdoblju je došlo do širenja drvnog poslovanja i odluke o investiranju u tehnologiju peleta. "Projekt smo pokrenuli 2012. godine, s intencijom da iskoristimo EU fondove koji su se već tad nazirali. Dozvole smo riješili relativno brzo, no na novac iz Bruxellesa smo čekali narednih pet godina, sve do 2017.

Sama izgradnja i montiranje postrojenja je bilo jednostavno i brzo. Pogon je otvoren proteklog tjedna, a u narednih par dana očekujem da budu usklađeni svi uređaji te da počne proizvodnja", ističe Špelić. Sječku su do sad plasirali isključivo na inozemno tržište, najviše u Italiju, a nešto manje i Austriju te Sloveniju. Očekuju da će slična tržišna situacija biti i s peletima. Pojašnjavaju da se stanje po pitanju potražnje za peletima sve više popravlja i na domaćem tržište te da generalno sektor proizvodnje peleta u Hrvatskoj uspijeva 30 posto produkcije plasirati domaćim kupcima.

Špelić očekuje da će se u narednom razdoblju taj omjer još popraviti jer, kako sam ističe, radi se o domaćem ekološkom gorivu za grijanje koje je relativno jeftino i energetski vrlo učinkovito. No, širenje proizvodnje sa sječke na pelete će Š-Peletu, izvjesno, donijeti i glavobolje oko nabavke sirovine. Naime, Špelić je 2010. postigao 10-godišnji ugovor s Hrvatskim šumama na količinu od 8000 kubnih metara drvne sječke godišnje. Tvornica peleta će trebati 36.000 kubika sirovine na godinu, ako bi pogon radio punim kapacitetom.

 

30 posto

peleta proizvedenih u RH plasira se na domaće tržište

"Imamo višegodišnji ugovor te se nadamo da ćemo u dogovoru s Hrvatskim šumama osigurati dovoljne količine da nam omoguće normalno poslovanje. Tržište nam je manje ili više osigurano tako da tu neće biti problema", kaže slunjski poduzetnik. Dodaje da ne zapostavljaju niti svoj prvobitni biznis, građevinarstvo, te da imaju 10-ak aktivnih gradilišta, uglavnom na jadranskoj obali. Danas tvrtka surađuje s velikim brojem priznatih arhitekata, pri čemu posebno ističu "kvalitetnu i produktivnu" suradnju s poznatim hrvatskim arhitektom Idisem Turatom s kojim su realizirali više od 20 građevinskih projekata.

Uglavnom se radi o vilama, a većina  takvih objekata trenutno se gradi na hrvatskim otocima, što iziskuje dodatna ulaganja u specijaliziranu opremu te kontinuiranu edukaciju zaposlenika. U njihovoj referentnoj listi, između svih ostalih projekata, je i obnova gradine Slunj što je dugotrajan i vrlo zahtjevan projekt koji se izvodi u fazama. Špelić se ne namjerava zadržati na postojećim biznisima te su u planu i neki novi projekti za koje još traži financijski okvir. "Uvijek gledamo niše na koje se možemo proširiti te sigurno nećemo stajati na mjestu. Imamo neke stvari u vidu, ali za sad još ne bih s tim izlazio u javnost dok sve ne iskristaliziramo", kazao nam je Nikola Špelić. 

Komentari (1)
  • dza
    dza 3:17 15.2.2018.

    Svaka čast gospodinu Špeliću! Zvuči kao da ima odličan i pozitivan duh

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!