Prvu trgovinu u Hrvatskoj vlasnici Ikee gradit će jeftinije nego što su očekivali. Otkriva to konačan prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu kojeg Vlada uskoro šalje u Sabor uz zahtjev za hitnim usvajanjem.

Iako i novopredloženi zakon (Poslovni dnevnik ima presliku) tvrdi da je “poljoprivredno zemljište dobro od interesa RH i ima osobitu zaštitu”, zakonodavac neočekivano i drastično ruši naknade koje su investitori bili dužni uplatiti u državni proračun zbog prenamjene oranica u građevinske parcele. Još važeći zakon kaže: “Za osobito vrijedno obradivo (P1) i vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište koje se na dan stupanja zakona na snagu (1. siječnja 2009.) nalazilo izvan granica građevinskog područja, a izmjenama prostornog plana uključeno je u građevinsko područje, naknada za prenamjenu iznosi 100% od cijene zemljišta unutar granica građevnog područja.” Tu visoku cjenovnu zaštitu oranica od špekulanata novi zakon ruši na samo 10 posto! Istovjetan recept zakon piše i za ostalo poljoprivredno zemljište, s tim da sadašnja naknada od 50 posto pada na pet posto.

Prema “Studiji o utjecaju na okoliš trgovačkog centra Ikea – Zagreb East”, u Rugvici Ikea namjerava izgraditi objekt površine 41.600 četvornih metara te drugi od čak 239.300 četvornih metara u kojemu će 250 trgovina ponuditi u najam. Ikea je 390.000 četvornih metara (280.000 je poljoprivredno zemljište) navodno platila 26 milijuna eura, prosječno 67 eura za četvorni metar. Uzme li se ta cijena kao osnovica, da prenamjenu plaća prema aktualnom zakonu za 280.900 četvornih metara u dva objekta, u državni proračun uplatila bi 18,8 milijuna eura, a prema novom zakonu 1,88 milijuna. Tražeći hitan postupak za zakon, Vlada zastupnicima poručuje da su “izmjene preduvjet za bolji gospodarski oporavak i veću zaposlenost”. Iako kasne s gradnjom, u Ikei mogu biti sretni. Investirat će jeftinije na lokaciji koju se u Švedskoj ne bi ni usudili tražiti. Oranice su tamo zaštićene, nasljednicima koji se ne bave poljoprivredom država uzima sve površine i daje ih u najam farmerima koji vlasniku plaćaju rentu.

U pitanju je još jedna pobjeda ili građevinskog lobija ili lokalnih moćnika koji su možda u međuvremenu jeftino pokupovali poljoprivredno zemljište kako bi skupo prodavali. Godinama su agrarni stručnjaci upozoravali da dnevno 6-8 poljoprivrednih hektara završava u građevinskim zonama, stoga je 2009. uvedena visoka taksa. No trajala je kratko. Iako i sadašnji zakon ima niz dvojbenih rješenja, novi ih ne ispravlja. Igrališta za golf koja se grade na poljoprivrednom zemljištu oslobođena su naknada za prenamjenu. Ostali investitori koji grade na parceli što je donedavno bila oranica naknadu za prenamjenu “plaćaju prema površini građevne čestice stambene ili druge građevine”, dok se prema Zakonu o gradnji komunalne obveze za obiteljsku kuću plaćaju po volumenu prostora. Prema sadašnjem zakonu kupac državnih oranica deset godina ne smije ih prodati, a novi ukida tu zabranu. Vlada je u travnju 2010. odredila da fizičkoj ili pravnoj osobi može biti prodano najviše 200 hektara državnih oranica.

Novi zakon općine i gradove zadužuje da utvrde maksimalnu površinu. Aktualni zakon izazvao je nezadovoljstvo jer je država neobrađene oranice u privatnom vlasništvu mogla dati u zakup na pet do 20 godina, pa je u veljači 2009. zatražena ocjena ustavnosti. Ustavni suci tek su u srpnju 2010. odgodili primjenu zakona na šest mjeseci i više se nisu očitovali. Vlada ih je preduhitrila, iz zakona briše davanje privatnih oranica u zakup. Odredbe vezane uz oranice u privatnom vlasništvu na snagu stupaju 1. siječnja 2012., a ostale čim Sabor potvrdi Vladin prijedlog.

Stav HSS-a

Friščić nije sudjelovao, ali će podržati zakon
Hrvatska seljačka stranka, potvrđuje tajnik Nenad Matić, bila je autor Zakona o poljoprivrednom zemljištu iz 2009. godine. U izradi novog zakona HSS, tvrdi Matić, nije sudjelovao niti zna što sadrži. “Vjerujem da je smanjivanje naknade u duhu Vladine politike olakšavanja investicija”, kaže Matić i dodaje kako će HSS podržati izmjene zakona koje predloži koalicijski HDZ ako je riječ o mjerama za gospodarski oporavak.

Poruka iz Ikee

Želimo jasan izračun
U Ikei su poručili da oni nisu lobirali za izmjene zakona te da im u konačnici i nije najvažnije koliko će prenamjenu platiti. “Najvažnije je da se prenamjena prema novom zakonu može izračunati jasno i nedvosmisleno kako bi investitori znali koliki će trošak imati”, kaže glasnogovornik Ikee Igor Štefanac. Tvrdi da ne mogu sada znati ni koliko bi trebali platiti prenamjenu prema važećem, a ni prema novom zakonu. Štefanec naglašava da se Ikea nada da će ipak početi graditi ove godine i otvoriti centar iduće.
(I. Pandžić)