Pozadina priče: Istražili smo zašto učenici i dalje tegle teške torbe iako imaju digitalne udžbenike

Digitalne udžbenike u hrvatskim školama koristi tek nekolicina učenika/D. Š./PIXSELL Digitalne udžbenike u hrvatskim školama koristi tek nekolicina učenika/D. Š./PIXSELL

Uz poreznu stopu od 25% i troškove izrade dodatnih materijala, digitalni udžbenici bili bi znatno skuplji od tiskanih.

Iako na hrvatskom tržištu postoji značajan broj digitalnih udžbenika,koji se od izdavača mogu preuzeti besplatno ili uz povoljnu nadoplatu tiskanog izdanja, a njihovo korištenje posve je legalno, digitalne udžbenike još uvijek koristi tek nekolicina učenika i manji dio nastavnika.

Istražili smo zbog čega djeca u Hrvatskoj nose teške torbe pune papira, umjesto da iskoriste tehnološke mogućnosti koje su mnogima na raspolaganju, te uz lakšu torbu dobiju uvid u nove multimedijske sadržaje, prilagođene i učenicima s posebnim potrebama, ali i kreativniju nastavu. Također, zanimalo nas je jesu li nakladnici, koji dobar dio prihoda ostvaruju na udžbenicima, pronašli način da taj biznis prebace na digitalnu platformu, i u kojem opsegu, a da ostanu u plusu. 

U Ministarstvu jasni - slobodno koristite digitalne udžbenike, odluka na nastavnicima
Od Ministarstva obrazovanja doznajemo da nakladnici učenicima omogućuju digitalne obrazovne sadržaje vezane uz sadržaje iz postojećih nastavnih programa, a dostupne su na internetskim portalima nakladnika. Njihovo korištenje je slobodno, a odluku o tome donose nastavnici. "U nekim se udžbenicima pojedinih nakladnika nalazi pristupna šifra kojom je preko internetske poveznice omogućen pristup elektroničkom obliku tiskanog izdanja i digitalnim multimedijalnim sadržajima na nakladnikovom poslužitelju. Uporaba elektroničkog oblika udžbenika, na primjer na tabletu, umjesto tiskanog izdanja na nastavi u školi ovisi isključivo o nastavniku, koji o tome odlučuje u skladu s didaktičko-metodičkim zahtjevima i tehničkim mogućnostima. Takav način uporabe udžbenika u skladu je sa Zakonom o udžbenicima za osnovnu i srednju školu i Udžbeničkim standardom", vrlo su jasni u Ministarstvu.

Bez novog zakona nema zarade
Dodaju pak kako će pitanje e-udžbenika biti primjereno riješeno kad se riješi pitanje autorskih prava i modela preuzimanja e-udžbenika. Usto, potrebno je definirati i model tehnološkog rješenja to jest platformu na kojoj će udžbenici biti dostupni. Tu je i jako važno pitanje PDV-a, koji je trenutno 5% na tiskano izdanje, dok su digitalne knjige i dalje na 25 posto.

Inače, Europska komisija pokrenula je inicijativu za izjednačavanje porezne stope, kako bi e-knjige ušle u sniženu stopu PDV-a, i to se trenutno rješava na razini Unije, kako bi se kasnije moglo integrirati u nacionalne zakone. U  Ministarstvu pitanja vezana za e-udžbenik planiraju regulirati kroz izmjenu i dopunu Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu, no ne navode kad se to očekuje. Upravo zbog nedostatka regulative i visokog poreza na digitalna izdanja, izdavači trenutno ne mogu ostvarivati značajan prihod u tom segmentu, a digitalna izdanja koja su objavili prvi put 2014. uz novi katalog udžbenika financirali su samostalno. 

ŠK ima skoro 100 digitalnih udžbenika za osnovnu školu
Iako ne može otkriti iznos, Matilda Bulić, članica uprave Školske knjige, kaže da se radilo o velikom ulaganju koje su pokrili samostalno. Uz ovu razinu poreza i troškove izrade dodatnih materijala, digitalni udžbenici bili bi znatno skuplji od tiskanih.

"To smo shvatili kao naš pilot projekt, ulaganje u sustav s kojim smo uvijek imali partnerski odnos. Naše digitalne udžbenike učenici i profesori mogu besplatno preuzeti na Školskom portalu, s ulaznom šifrom koju koriste za e-dnevnik, s obzirom da smo se zbog sigurnosti i zaštite podataka povezali kroz CARNET-ov sustav jedinstvenog elektroničkog identiteta. Naši udžbenici s multimedijskim sadržajima nalaze se u Katalogu udžbenika, a uz sadržaj koji je u tiskanom izdanju u njima su dodatni multimedijski sadržaji koje smo sami proizveli, kao i različiti alati uključujući i prilagođene fontove slabovidnoj ili djeci s disleksijom ili disgrafijom", pojašnjava Bulić. U Katalogu je 90-tak digitalnih udžbenika ŠK, nešto manje za srednju školu, a nakon što se preuzmu za njihovo korištenje ne treba internet. 

Ne treba ni tablet - ako profesori koriste digitalno izdanje, udžbenik možete ostaviti kući
Iako su namijenjeni i učenicima koji bi ih mogli koristiti na tabletima u školi, a za to postoji primjer Osnovne škole u Tučepima, ideja je da korištenjem digitalnih udžbenika od strane profesora na nastavi, učenici svoje udžbenike mogu ostaviti kod kuće. "Ideja je  da digitalni udžbenici, koje profesori projiciraju na zidu, daju više vremena za razgovor o temama, razvoj kritičkog razmišljanja i kreativnosti kod učenika", pojašnjava Bulić.

Naime, iako bi se korištenjem tableta u školama olakšala torba, i bogatije zemlje poput Koreje, koja je imala plan u potpunosti digitalizirati škole, od toga su odustale jer ne žele da djeca budu previše izložena ekranu. Profesorica iz Tučepa, doduše, korištenje tableta svela je na desetak minuta u jednom školskom satu. U Školskoj knjizi, koja drži oko 47 posto tržišta udžbenika za osnovnu školu, procjenjuju da oko 54 posto nastavnika koristi jedan oblik digitalnog sadržaja ŠK, dok priručnike koristi 80 posto nastavnika koji su odabrali njihove udžbenike. Međutim, nije poznato koriste li te sadržaje kod kuće ili na nastavi, a na terenu se doznaje da još uvijek manjina profesora predaje iz digitalnih udžbenika, većina i dalje sve radi na papiru.

Profil sprema i materijale za maturu 
Profil Klett ima nešto drukčiji poslovni model od ŠK, oni uz svaki osnovnoškolski tiskani udžbenik imaju u ponudi i digitalnu inačicu istoga udžbenika, za koju svaki njihov kupac besplatno dobiva jednogodišnju licenciju. Na njihovoj online knjižari tu je licenciju moguće kupiti bez kupnje tiskanog izdanja, po nižoj cijeni od tiskanog, za one koji su naslijedili udžbenik ili kupili rabljeno izdanje.

"Ponudu digitalnih izdanja trenutačno proširujemo i za srednju školu, posebno izdvajamo i uskoro dostupne digitalne inačice priručnika za maturu koji sadržavaju i interaktivne ispite za samoprovjeru znanja. Naši digitalni udžbenici potiču učenike na aktivno učenje, omogućuju im vođenje bilješki, podcrtavanje teksta i interakciju s nastavnim sadržajem kroz multimedijalne i interaktivne elemente. Roditeljima pružaju podršku u radu s djecom kod kuće te nude dodatni izvor informacija o sadržajima koje njihova djeca uče. Nastavnici pak uvođenjem informacijsko-komunikacijskih tehnologija u nastavu imaju mogućnost obogatiti i unaprijediti obrazovni proces kroz medij koji je učenicima zanimljiv i motivirajući", pojašnjavaju u Profil Klettu.

I oni iščekuju bolje uvjete za biznis s digitalnim udžbenicima. "U skladu s promjenama u društvu i tehnologiji naglašena je potreba za češćom promjenom udžbenika. Digitalni udžbenici mogu pratiti nove trendove na brz i učinkovit način, međutim to podrazumijeva stalna ulaganja u razvoj multimedije, interaktivne elemente i aplikacije. S obzirom na trenutno stanje na hrvatskom tržištu, vjerujemo da se može osigurati bitno poticajnija klima stoga se nadamo da će nove zakonske regulative to i omogućiti", pojašnjavaju, ističući također značajan problem neujednačenih poreznih stopa.

Ni tri godine nakon izdavanja e-udžbenika, Hrvatska nije prilagodila propise koji će ih regulirati

U Ministarstvu ističu kako je, s obzirom da je pitanje korištenja digitalnih udžbenika vezano i za osiguranje primjerene opreme, potrebno definirati na kojim uređajima bi se oni koristili (e-čitač - kao najjednostavnije rješenje, do prijenosnog računala ili tableta). Također, treba se odrediti  tko će nabavljati uređaje, ili roditelji, ili da ih financira ili sufinancira država,  do pitanja vlasništva uređaja u slučaju kada ih financira ili sufinancira država. Važnim smatraju i pitanje trajnosti udžbenika i uređaja i programa kontinuiranog profesionalnog razvoja nastavnika. Inače, tablete za korištenje aktualnih digitalnih izdanja u školi u Tučepima kupili su roditelji. Ujedno, pitanje korištenja digitalnih udžbenika vezano je i uz ujednačenost standarda opremljenosti u školi koji je trenutno raznolik. Dok se jedni priključuju na robotiku i koriste e-dnevnik, neke škole i dalje rade na grafo folijama. Matilda Bulić recimo smatra da bi upravo izjednačavanje standarda trebao biti prioritet države. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve