Od 187 agencija za privremeno zapošljavanje, koliko ih je registrirano u Hrvatskoj, obvezu da resornom Ministarstvu rada i mirovinskog sustava podnesu godišnje izvješće o radu i učincima za prošlu godinu ispunilo je njih 114, a prema prvom tako obrađenom izvješću posredstvom agencija radilo je ukupno 18.159 radnika.  Iz izvješća Ministarstva rada, koje je kao odgovor na zastupničko pitanje o ovoj temi Vlada jučer uputila u Sabor, nije jasno kakav je status agencija koje nisu ispunile obvezu i dostavile podatke, jesu li one aktivne. 

Uglavnom na određeno
No, iz izvješća se doznaje da su agencijski radnici najviše zapošljavani u ICT sektoru (4493), te u prerađivačkoj industriji (3535), a više od tisuću radnika zapošljavano je u trgovini i ostalim uslužnim djelatnostima, te poljoprivredi i prijevozu. Na poslovima pružanja smještaja i pripremi i usluživanju hrane, koji najviše vapi za radnicima, lani je angažirano 599 agencijskih radnika, a slično je i s radnicima u građevinarstvu, u kojemu su tvrtke zaposlile 119 agencijskih radnika.

Regionalno, najmanje radnika agencije su zapošljavale na području Zagorja i Međimurja, dok je visok broj, uz Zagreb, bio angažiran i u Primorsko-goranskoj županiji, te potom u Slavoniji, koja se prošle godine suočila s velikim problemom odlaska radnika u inozemstvo. U pravilu su agencije zapošljavale na određeno vrijeme, od ukupnog broja tek 654 je imalo ugovore na neodređeno. U prosjeku su ugovori na određeno vrijeme trajali šest mjeseci i jedan dan, s tim da prevladava zapošljavanje do 3 mjeseca (38 posto), a svega je petina radnika imala ugovore o radu koji su trajali duže od godinu dana. Što se trajanja radnog vremena tiče, rijetka je pojava da se zapošljavalo na nepuno radno vrijeme, tek pet posto.

Ustupljeni radnik, statistički gledano, star je uglavnom od 25 do 34 godine, ima završenu gimnaziju, strukovnu ili umjetničku srednju školu. Agencijskim radnicima pretežito se pokrivaju troškovi prijevoza na posao i s posla, s tim da oko 5 tisuća ne ostvaruje to materijalno pravo. Nešto manje od pet tisuća od poslodavca primi božićnicu, a regresom je bilo nagrađeno 1682 radnika, dok je broj agencijskih radnika koji primaju jubilarnu nagradu gotovo simboličan, njih 229.

U izvješću Ministarstvo rada navodi kako je zapravo ovo prvo sveobuhvatno izvješće o agencijskom zapošljavanju, a budući da lani agencije nisu dostavljale podatke teško je utvrditi godišnje promjene u potražnji i ovom obliku zapošljavanja. Iz ranijih javnih podataka vidljivo je da je broj radnika zaposlenih preko ovakvih agencija, koji je s ulaskom u EU strelovito rastao, sada i nešto manji. Najviši broj agencijskih radnika zaposleno je bilo 2016. Tada ih je ustupljeno 19.327 radnika, i to uglavnom na određeno vrijeme, a otprilike svaki sedmi je radio u nepunom radnom vremenu.

'Izvezenih' vrlo malo
Agencije, inače, radnike gotovo u svim slučajevima su ustupali domaćim tvrtkama, a u inozemstvo je od ukupnog broja "posuđeno" tek njih 466. Najveći dio, nešto više od polovice, zaposlena je bila u Sloveniji, a nešto manji broj otišao je raditi kod poslodavca u Njemačkoj i Gibraltaru.

Iz Ministarstva rada zatražili smo informacije i o ostvarenim godišnjim prihodima agencija za privremeno zapošljavanje, te o rang-listi tvrtki koje prednjače u ovoj djelatnosti, no do zaključenja broja nismo ih dobili.