Najveće šanse Hrvatske - izdavaštvo, građevina i turizam

Najgore izglede u ovoj i sljedećoj godini imaju proizvodnja tekstila i odjeće te kože i predmeta od kože

Prošle je godine Hrvatska, prema riječima glavne državne tajnice Martine Dalić, ostvarila gospodarski rast od oko 5 posto. Taj podatak i još mnogo drugih koji se tiču Hrvatske i ostalih zemalja u središnjoj i istočnoj Europi izneseni su na jučer završenoj konferenciji Euromoney održanoj u Beču. Konferencija je posvećena poslovanju u zemljama regije, a o gospodarskim i makroekonomskim pokazateljima te mogućnostima ulaganja razgovaralo se na brojnim predavanjima i radionicama.

Stabilno gospodarstvo
Istraživanje Unicredita je pokazalo kako se Hrvatskoj najbolje šanse u sljedeće dvije godine pružaju u izdavačkoj, industriji električne i optičke opreme, proizvodnji namještaja, građevinarstvu, turističkim, transportnim te financijskim i osiguravateljskim uslugama kao i u poslovima s nekretninama. S druge strane, najgore izglede u ovoj i sljedećoj godini imaju proizvodnja tekstila i odjeće, te kože i predmeta od kože. Hrvatsko je gospodarstvo ocijenjeno stabilnim, a ekonomski rezultati većinom su potaknuti privatnom potrošnjom za koju se smatra da će nastaviti ubrzanje i u ovoj godini. Unatoč laganom usopravanju rasta investicije će, smatraju analitičari, i dalje ostati najdinamičnija sastavnica GDP-a ponajviše zahvaljujući implementaciji javnih infrastrukturnih projekata. Relevantnim će se zadržati i sam izvoz unatoč laganom padu te će ostati optimalno kompetitivan na internacionalnoj razini. Inflacija sama po sebi ostaje na niskoj razini kao i valutarna stopa koja je stabilna. Takva makroekonomska stabilnost i proces konvergencije europskim tržišnim pravilima potknut će dodatna ulaganja stranih investitora. Izravne strane investicije u posljednjih su se pet godina kretale po solidnoj stopi od pet posto, a u 2007. godini predviđa se njihovo ubrzanje. Hrvatska je, smatraju analitičari, preferirana destinacija za kvalitetnije tipove proizvodnje s povećanom dodanom vrijednošću. S druge strane, zemlja se vrlo brzim tempom razvija i u uslužnom sektoru prvenstveno pomoću stranih ulagača te akvizicijama i privatizacijama državnih kompanija. Hrvatska će veliku ulogu odigrati i kao premosnica za tržišta zemalja bivše Jugoslavije. Ukupne strane investicije u Hrvatsku dosegle su 11,4 milijarde eura do kraja 2005. godine, a posljednje dvije godine zabilježeno je određeno usporavanje. Godine 2006. ponovno je došlo do ubrzanja te su ulaganja dosegnula 1,1 milijardu eura u prvoj polovici 2006. godine, a tijekom druge polovice očekuje se da će ta brojka biti znatno viša zahvaljujući uspješnoj privatizaciji Plive i Ine. I u sljedećih nekoliko godina očekuju se privatizacije nekoliko većih, sada još državnih kompanija. Najveća od njih trebala bi biti Hrvatskog Telekoma te još nekih kompanija u metalnoj industriji poput Željezare Split, TLM Šibenik, Valjaonica cijevi Sisak i dr. Očekuje se i privatizacija najvećeg državnog osiguravatelja Croatije osiguranja.

Direktna ulaganja
Dosada su najveći priljevi sredstava od izravnih stranih investicija bili orijenirani prema financijskoj intermedijaciji bankarske industrije, komunikacijskog sektora, sektora kemikalija, nafte i plina, no očekuje se i daljnje proširenje interesa na turistički, manufakturni i poljoprivredni sektor. Stručnjaci se slažu da će upravo predstavljanje novih trgovinskih i subventivnih politika biti od ključne važnosti za proces hrvatske konvergencije u punopravno članstvo u EU. Kao najvažniji sektori ponovno se javljaju transportni s naglaskom na brodogradnju, poljoprivredni i prehrambeni sektor, metaluršku industriju te željeznički i zračni promet. Prehrambenu industriju također očekuje suočavanje s novim kvalitativnim i zdravstvenim standardima. Sektori koji su bili izloženi jakoj tržišnoj konkurenciji duže vrijeme mogli bi profitirati od procesa integracije s europskim tržištem. Ulazak u EU jača poboljšanje same infrastrukture, privlačenje novih izravnih ulaganja i transfer znanja i iskustva. Osim navedenog, veliku će ulogu igrati i prilagodba novim ekološkim standardima EU koji bi trebali poboljšati kvalitetu i konkurentnost hrvatskih proizvoda.

Prednost u sektorima srednje i visoke tehnologije

Specijalizirajući se sve više na području srednje i visoke tehnološke proizvodnje, zemlje srednje i istočne Europe pokazale su se neospornim dobitnicima u međunarodnoj trgovini. Riječ je o sigurnim dobitnicima prema uspješnosti u međunarodnoj trgovini u posljednjih deset godina. Naime, u razdoblju od deset godina ove su zemlje uspjele manje-više udvostručiti svoje tržišne udjele u ukupnoj svjetskoj potražnji za uvozom na 4 posto, a jednako impresivan rast zabilježen je i što se tiče njihovog tržišnog udjela u ukupnom izvozu zemalja EU15. Danas zemlje srednje i istočne Europe osiguravaju 8 posto ukupnog uvoza zemalja EU15, čime jasno pokazuju svoj značaj kao ključnog proizvodnog ogranka stare Europe.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!