Najveće konkurentske slabosti vezane su uz nedostatnu učinkovitost institucija

Tek sveobuhvatna digitalizacija poslovanja može donijeti promjene u javnoj upravi/Marko Lukunić/Večernji list Tek sveobuhvatna digitalizacija poslovanja može donijeti promjene u javnoj upravi/Marko Lukunić/Večernji list

Postignuto porezno rasterećenje rada u posljednje tri godine predstavlja značajan iskorak, no reforma javne uprave pokazala se kao jedna od najtežih reformi u smislu upravljanja promjenama svakoj Vladi.

Ispunjavanjem kriterija za ulazak u Europsku uniju te posljedičnim pridruženjem, interes za daljnje reforme i gospodarski napredak u Hrvatskoj polako počinje gubiti na snazi.

Svakako treba istaknuti određene primjere kod kojih su pozitivni rezultati evidentni, ali sveukupnost dinamike razvoja gospodarskog okruženja u Hrvatskoj ne uspijeva postići dinamiku kakvom napreduju nama usporediva gospodarstva te zbog toga vidno zaostaje u utrci za radna mjesta, izravna ulaganja i talente. Kada je AmCham Hrvatska radio svoje prvo istraživanje konkurentnosti u suradnji s AmCham-ovima Češke i Rumunjske 2011. godine, Rumunjska i Bugarska su bile znatno iza nas. To više nije slučaj. 

Porezna sfera
Najznačajnije regulatorne promjene smo do sada vidjeli u poreznoj sferi. Svakako je pozitivno sustavno godišnje planiranje zakonodavnih aktivnosti na kojem ministar Marić nepokolebljivo ustraje, a što poslovna zajednica prepoznaje i zna cijeniti. Posebno važnim smatram ovogodišnje porezno rasterećenje opcijskih dionica kod kojih je porezno opterećenje spušteno sa 100% na manje od 40% i što konačno poslodavci počinju koristiti kao način povezivanja ciljeva poduzeća s ciljevima svojih najboljih zaposlenika. 

Unatoč pretpostavci Porezne uprave da će ta pogodnost biti usmjerena na uski krug kompanija u  stranom vlasništvu kod kojih je takvo nagrađivanje uobičajeno, najave pokazuju da ovaj način nagrađivanja zaposlenika sve više prepoznaju i poduzeća u hrvatskom vlasništvu. Postignuto porezno rasterećenje rada u posljednje tri godine predstavlja značajan iskorak za Hrvatsku, no ono još uvijek nije dostatno kako bi Hrvatska dosegla razinu konkurentnosti u usporedbi s gospodarstvima s kojima se "natječemo" za privlačenje investicija.

Ta činjenica kao i druga područja slabije konkurentnosti, razlog su izostanka značajnijih investicija u Hrvatsku, ne računajući sredstva koja je država uspjela povući kroz fondove Europske unije.  Stavovi i zahtjevi za reforme koji dolaze iz poslovne zajednice, a koji su uvelike u skladu sa zahtjevima i drugih dionika, nisu se značajnije mijenjali u posljednjih nekoliko godina, te ukazuju na potrebu da se određena strukturna pitanja i nedostaci sustava napokon riješe.  Ovo uključuje pitanja poput neučinkovitosti sustava pravosuđa, koja sa sobom povlače visoku razinu pravne nesigurnosti i nepredvidivosti kod poslovanja te izostanak strateškog pristupa privlačenju investicija i pozicioniranju Hrvatske kao atraktivne investicijske destinacije. 

Slabosti su jasno definirane
Također, jedno od pitanja koje s godinama ne gubi na važnosti je i pitanje osiguranja učinkovitosti rada javne uprave koja bi pružala kvalitetne usluge i djelovala kao potpora poslovanju. Posljednjih godina, nakon podrobnog razotkrivanja institucionalnih slabosti javnog sektora, postoji suglasnost oko toga što je potrebno napraviti. Hrvatska ima dugu listu reformi koje su dobro poznate, pa i opisane, ali nisu provedene ili je to učinjeno tek djelomice.  Jedna od najtežih reformi u smislu upravljanja promjenama svakoj dosadašnjoj hrvatskoj Vladi je reforma javne uprave.

Glomazan sustav, nedovoljno stimuliran nesumnjivo malim plaćama u kome je nedostatno razvijeno praćenje i ocjenjivanje učinka uz mogućnost adekvatnog vrednovanja, teško će biti motiviran sam sebe mijenjati.  Tek sveobuhvatna digitalizacija poslovanja javne uprave, kako bi se omogućila transparentnost procesa, njihova standardizacija i praćenje učinka, uz što je moguće veće rasterećenje javnih službenika od puko administrativnih zadataka, može donijeti promjenu. U tom smislu izuzetno su važne aktivnosti Ministarstva uprave koje kroz niz važnih projekata usmjerenih upravo na digitalizaciju procesa rada institucija, donose prijeko potrebnu promjenu. AmCham je prije više od dvije godine inicirao uvođenje kartičnog poslovanja u javnu upravu. Realizacijom ove inicijative svevremenski državni biljeg dobiti će svoju dugo iščekivanu alternativu. 

Administrativno rasterećenje
Dok se Ministarstvo uprave može fokusirati na procese unutar javnog sustava, Ministarstvo gospodarstva suočava se s novim krugom predlaganja mjera za administrativno rasterećenje poslovanja.  Regulatorni tsunami koji smo iskusili zadnjih 10-tak godina, bez istovremene procjene stvarnog administrativnog i financijskog troška postojećeg regulatornog okvira, unio je nove kompleksnosti u ionako predimenzioniran administrativni sustav. Iako je sazrela svijest da procese treba maksimalno pojednostaviti, događa se  primjer s početka ove godine da se proces likvidacije poduzeća novom regulativom dodatno komplicira i poskupljuje.  Zapravo, ne čudi da stvari promaknu i onima koji trebaju znati, uključujući i poslovnu zajednicu, uslijed ogromne kompleksnosti i brzog tempa izmjena i složenosti postojećeg sustava.

Najveće konkurentske slabosti Hrvatske u odnosu na druge zemlje srednje i istočne Europe s kojima se natječe za investicije, vezane su uz nedostatnu učinkovitost institucija. Doing Business ljestvica Svjetske banke svake godine objavljuje rang zemalja po konkurentnosti uzimajući u obzir niz kriterija. U ovogodišnjem izvješću Hrvatska je pala s 51. na 58. mjesto. Od glavnih konkurenata, uz bok nam je Bugarska s 59. mjestom, dok je Srbija na 48. mjestu, Crna Gora na 50., Rumunjska na 52., a Mađarska na 53. mjestu. Najlošiji plasman Hrvatska je u ovogodišnjem izvješću imala u kategoriji izdavanja građevinskih dozvola, s padom na 159. mjesto, s prošlogodišnjeg 126. mjesta. Najveći pad Hrvatska je zabilježila u kategoriji pokretanja poslovanja plasmanom na 123. mjesto, nasuprot 87. mjestu na prošlogodišnjoj ljestvici. 

Postojeće naznake da će reforme u nadolazećem razdoblju biti izravno vezane uz pojedine pokazatelje Doing Business liste potencijalno ostavljaju mjesta za dobre rezultate, osobito na pozicioniranje Hrvatske kao destinacije za ulaganja.

Fokus na nekoliko ključnih područja mogao bi značajno unaprijediti položaj Hrvatske na ljestvici konkurentnosti: snažnija reforma ishođenja građevinske dozvole u smislu broja procedura i troška koji je sada za grad Zagreb visok, bolja regulacija odnosa dužnika i vjerovnika, ubrzanje i smanjenje troška stečajnih postupaka, neka su od mjerila u kojima smo vrlo loši. Ministarstvo gospodarstva je upravo u procesu prikupljanja prijedloga gospodarstva za prioritetne procese koje je potrebno restrukturirati. No potrebno je voditi računa da navedene reforme uistinu i zažive u praksi, u mjeri u kojoj će gospodarstvo osjetiti stvaran učinak rasterećenja. 

Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica AmCham-a

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve