Najnovija Šukerova ideja zabrinula guvernera Rohatinskog

Da snuje o posebnom porezu na banke kao u SAD-u ili Mađarskoj, ministar je bankarima već najavio

Prvu informaciju da se u Banskim dvorima razmatra uvođenje “poreza na banke”, domaći bankari nisu dobili iz medija. Ministar financija Ivan Šuker tu im je namjeru, kako doznajemo iz bankarskih krugova, u ovoljetnim kontaktima već naznačio.

Karte nisu na stolu
U komunikaciji koja se odvija u zategnutoj atmosferi Šuker je već spominjao mogućnost dodatnoga poreznog pritiska na banke po uzoru na Mađarsku i SAD, što se zasad shvaća kao pregovarački argument države. Hoće li ga iskoristiti, nitko ne može tvrditi jer u ovom trenutku bankari i ministar Šuker nisu stavili sve karte na stol. Pojedini sugovornici Poslovnog dnevnika, komentirajući tu ideju, skloni su vjerovati da ni bankama ni državi nije u interesu narušavati dobre odnose i suradnju koja je posebno do izražaja došla u vremenu krize u kojoj su banke jedine bile sposobne uskočiti državi u refinanciranju, kao i financiranju tekućih deficita. To bi, prema njima, značilo da se država samo “prijeti”, odnosno da takav potez nije realan jer bi u Hrvatskoj svako dodatno opterećenje, kao posljedica rasta kamata i naknada stanovništvu, poduzetnicima, ali i državi, bilo omča oko vrata u pokušajima traženja izlaska iz recesije.

HNB: Opasne posljedice
Drugi su pak skloni vjerovati da bi se Vlada u predizbornoj godini možda i mogla upustiti u takvu avanturu jer je ipak riječ o sjajnom populističkom potezu. Hrvatska narodna banka zasad je još rezervirana na probne balone. No guverner Željko Rohatinski za Bankamagazine upozorio je da bi zbog oporezivanja “kamatne stope mogle porasti ili bi bilo zaustavljeno njihovo snižavanje”, a kao drastičniju posljedicu mogućnost da banke krenu “izvlačiti kapital u zemlje gdje će na njemu ostvariti veću zaradu”. To bi značio “pritisak na kunu, a HNB bi morao angažirati devizne rezerve za obranu tečaja”, rekao je. Još nije jasno o kakvom bi se porezu radilo ako bi Vlada odlučila zagrebati u sektor koji ostvaruje znatan profit, a nije posebno porezno opterećen. Ne zna se ni bi li se oporezivale samo banke ili i ostale financijske institucije.

Što mislite o ideji uvođenja posebnog poreza na financijske institucije?

MARUŠKA VIZEK, Ekonomski institut Zagreb
Na principijelnoj razini ideja uvođenja poreza na banke je u redu, samo ako to znači da će se porezna presija na nekom drugom području, ponajprije u segmentu oporezivanja rada, smanjiti. Budući da treba pretpostaviti da od toga neće biti ništa, već da bi porez na banke bio alibi za odustajanje od rezova na rashodovnoj strani proračuna, oštro sam protiv tog poteza. Ne treba zaboraviti da je tržište pod kontrolom pet banaka, a ne funkcionira u uvjetima prave konkurencije, mogao bi se dogoditi rast kamata i naknada na tržištu.

ZORAN BOHAČEK, direktor HUB-a
Bilo kakvi dodatni porezi na banke negativno bi utjecali na njihove kapacitete kreditiranja, a posebice na plasmane u segmentu malih i srednjih poduzetnika. Banke svakako podržavaju reforme koje služe jačanju financijske industrije i žele surađivati s vladama svojih zemalja, no pozivaju na pojačan oprez i žele više vremena za analizu predloženih reformi kako se ne bi ugrozio lagani oporavak, odnosno nepotrebno povećali rizici. Hrvatska osim toga za razliku od nekih zemalja nije imala financijsku krizu niti je pomagala banke.

LUKA BRKIĆ, Fakultet političkih znanosti
Načelno je ideja o porezu na banke, odnosno kapital, dobra ideja jer bi to značilo pokušaj izjednačavanja poreznog tretmana rada i kapitala. Nije pošteno da država uglavnom intervenira u dijelu koji regulira cijenu rada, a kapitalu se ostavlja slobodan prostor. Uz načelne pozitivne efekte na proračun, opasnost takvog poteza ipak leži u mogućem negativnom razvoju događaja – prelijevanju na visinu kamatnih stopa i odljevu kapitala. No ne vjerujem da bi na našem tržištu došlo do takvih drastičnih posljedica.

DAMIR KUŠTRAK, predsjednik HUP-a
Čvrsto sam uvjeren da u Banskim dvorima neće pribjeći oporezivanju banaka kao rješenju pitanja predstojećeg rebalansa. Postoje različite varijante tog poreza, no ja sam općenito protiv odabira bilo koje od njih jer bi se takav pritisak na banke pretočio prema korisnicima kroz povećan trošak kapitala. Osim toga banke su već “indirektno oporezovane” kroz različite oblike regulatornih troškova koji su u nadležnosti Hrvatske narodne banke, odnosno Državne agencije za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga.

BRANKO GRČIĆ, saborski zastupnik, SDP
Država će teško posegnuti za time jer svi znaju koliko joj banke znače i koliko su joj u posljednje vrijeme značile u servisiranju obveza i reprogramima što državnih dugova, što nekih sektora poput brodogradnje. Tu postoji dobra suradnja i ne mislim da će se tako lako prekinuti jer bi to bilo samo jedno parcijalno rješenje. Umjesto toga u Hrvatskoj bi trebalo korigirati cijeli porezni sustav kako bi se uvela porezna ravnoteža jer su trenutno opterećeni rad i plaće, dok su dividende, dobit koja se izvlači iz poduzeća i bonusi izvan sustava oporezivanja.

Komentari (1)
  • Kotromanic
    Kotromanic 19:02 12.8.2010.

    ..Hrvatska ekonomija je na samrti, na zalost smo prokockali 15 godina potpunog promasaja fiskalne politike kao i politike investiranja kako stranog tako i domacih poduzetnika. Elektro sok terapija koja je kao i sve kratkotrajna i bez ucinka samo ce produljiti neminovni krah, nije bitno kada, jer spasit se samo moze radikalnim smanjenjem poreza-PDV i nesebicni poticaj svih koji bi zazeljeli ulagati u HR ali su im prepreke prevelike, i komplicirane.
    Ulazite gospodo i u prirodne resurse tipa agrarnog i prirodne energije, turizam nas nece niti moze spasiti.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve