Najavljujemo novi multimedijski projekt kojem je u fokusu energetski sektor

Velika posjećenost konferencije i nakon sedam godina/Davor Višnjić/pixsell Velika posjećenost konferencije i nakon sedam godina/Davor Višnjić/pixsell

Za ovaj prvi puta donosimo kratki pregled energetskog sektora u prošloj godini kao dobar i kvalitetan uvod u projekt koji tek treba pokazati najbolje.

Energetika velika je gospodarska ali i šira tema. Poslovni dnevnik već niz godina otvara upravo energetske teme kroz svoje projekte poput Energy invest foruma ili Energy market foruma ali i Wastea i sličnih. Velika pažnja koju je prošle godine pobudio energetski summit 2018. u organizaciji Poslovnog dnevnika i Večernjeg lista samo je pokazatelj da i nakon sedam godina projekata posvećenih energetici interes javnosti, čitatelja ali i dionika tržišta nije ništa manji.

Naravno, stalnom doradom projekta i otvaranjem novih tema i tematskih poglavlja trudili smo se da naši projekti posvećeni energetici uvijek donesu nešto novo i otvore za gospodarstvo i društvo važne teme. Tako smo prošle godine na Energetskom summitu slušali o planovima Europske unije vezanim uz energetiku ali i zanimljiv intervju s veleposlanikom Rusije u Hrvatskoj Anvarom Azimovom u kojem je predočio viđenje svoje zemlje kompleksne teme kakva je energetika.

Kako bi ostali novi unatoč dugogodišnjem trajanju projekata posvećenih energetici ove godine odlučili smo pokrenuti multimedijski projekt Snaga hrvatske energetike te po prvi puta u projekt uvesti i video intervju.  Cilj nam je sve relevantne dionike tržišta dovesti u studio Večernji TV-a te napraviti s njima niz intervjua vezanih uz sektore iz kojih dolaze poput plina, struje ili obnovljivih izvora energije te tako kroz novi format otvoriti važna pitanja. Kraj projekta okrunit ćemo i konferencijom kao središnjim mjestom okupljanja svih važnih dionika, ali prije toga odradit ćemo posao otvaranja tema kroz video i novinski sadržaj.

Za ovaj prvi puta donosimo kratki pregled energetskog sektora kao dobar i kvalitetan uvod u projekt. Ergetski sektor je tradicionalno jedan od najznačajnijih sastavnica nacionalnog gospodarstva u svakoj zemlji, a posebice u Hrvatskoj gdje već godinama upravo energetske tvrtke drže vrhove ljestvica gotovo svih analiza domaćeg tržišta. I prema zadnjoj potpunoj ljestvici, onoj za 2017., među Top10 tvrtki ukupno je čak njih šest iz sektora energije, s tim da su po prihodu prve četiri energetske. Energetika je zadnjih godina bio i najveći izvor investicija u Hrvatskoj. Hrvatska elektroprivreda (HEP) najavljuje da će do 2021. investirati više od šest milijardi kuna u elektroenergetsku mrežu, a naftna industrija INA je pak krajem prošle godine objavila da će samo u modernizaciju Rafinerije Rijeka investirati 2,5 milijardi kuna. 

Elektrana Plomin C
LNG terminal će, u smanjenom i plutajućem obliku, koštati nešto manje od dvije milijarde kuna, a ako će se graditi i onaj fiksni na obali, tada će to biti još koju milijardu više. Trenutno je na svojevrsnom stand by-u projekt izgradnje nove termoelektrane Plomin C, a što je potencijal od nekih milijardu eura ili više od sedam milijardi kuna, a u realizaciju je krenula i izgradnja odlagališta za nuklearni otpad što će biti projekt koji će se također u svojoj ukupnosti, u najmanju ruku, mjeriti u stotinama milijuna kuna. 

 

30 posto

rastao je prihod ENNA grupe u samo godinu dana

Kada se tome dodaju i ulaganja u proširenje i modernizaciju plinske mreže, reverzibilne plinovode, regionalne plinovode koji se grade ili planiraju (Trans-jadranski plinovod - TAP, Južni/Turski tok, a sve je izgledniji i ciparsko/izraelski projekt koji će crpiti plin iz istočnog Mediterana), jasno je da se radi o investicijskom potencijalu vrijednom desetke milijardi kuna u narednih nekoliko godina. Energetske tvrtke, bez obzira kojim vidom energije se bave, su redom među najprofitabiljnijma te prema prošlogodišnjim rezultatima, gotovo sve su ostvarile rast prihoda i dobiti.

Apsolutni lider i u 2018. je Ina s 23,3 milijarde kuna prihoda i 1,2  milijarde neto dobiti.  Ina je objavila da su joj lani kapitalna ulaganja iznosila 1,8 milijardi kuna i kao takva bila 30 posto veća nego u godini prije, dok joj je sam prihod rastao 20 posto. Nakon Ine, već godinama je na 2. mjestu među tvrtkama s najvećim prihodom u Hrvatskoj i HEP koji je u 2017. uprihodio 8,82 milijarde kuna, dok se rezultati za 2018. očekuju narednih dana.

Prema postojećim podacima objavljenom revidiranom financijskom izvješću za prošlu godinu, HEP d.d. je u 2017. ostvario neto dobit u iznosu 364 milijuna kuna, što je znatno manje u odnosu na dobit od 1,3 milijarde kuna ostvarene 2016. Tako je te godine HEP u proračun uplatio 794,3 milijuna kuna temeljem dobiti ostvarene poslovanjem u 2016., dok će za 2018., temeljem dobiti, uplatiti znatno manji iznos, 218,4 milijuna kuna ili 60 posto svoje dobiti. 

HEP grupa
HEP grupa, iz koje je u Top 10 energetskih tvrtki po prihodu njih čak pet njihovih članica, je prema konsolidiranom financijskom izvješću, lani ostvarila poslovne prihode u iznosu od 14,97 milijardi kuna, što je u odnosu na 2016. porast za četiri posto, dok su poslovni rashodi rasli za 8,5 posto, na 12,67 milijardi kuna. HEP grupa je u 2017. godini ostvarila konsolidiranu neto dobit u iznosu od 1,3 milijarde kuna, što je 36,4 posto manje od dobiti ostvarene 2016. Inače, HEP grupu čini ukupno 19 društava od čega jedna matica, 13 tvrtki kćeri, tri društva u mješovitom vlasništvu (NE Krško - GEN Energija, LNG Hrvatska - Plinacro, Novenerg - RWE Hrvatska) te dvije institucije - HEP Nastavno obrazovni centar te neovisni operater Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS).

Vukovarska ENNA grupa (Energia naturalis) , čija baza je Prvo plinarsko društvo (PPD), kojoj je na čelu Pavao Vujnovac, je brzo rastuća tvrtka kojoj je samo u godinu dana prihod porastao 30 posto na gotovo 11 milijardi kuna. U 2017. su iz ENNA-e izvijestili o 8,4 milijarde kuna prihoda.  Ova grupa, koja objedinjuje osim PPD-a i 20-ak drugih subjekata s raznim vlasničkim udjelima  koji jesu ili će tek biti konsolidirani u financijskom izvješću  poput trgovačkog lanca Pevec, Luke Ploče, Luke Šibenik, Petrokemije itd. te je za očekivati da će se njezin dvoznamenkasti, a često i troznamenkasti rast, nastaviti i u narednom razdoblju. 

PPD ima sjedište u Hrvatskoj, a tvrtke u Švicarskoj, Mađarskoj, BiH i Srbiji iz kojih posluje diljem Europe. Također, PPD ima osigurane skladišne kapacitete za plin i u Hrvatskoj i u inozemstvu, koji omogućavaju skladištenje plina u trenutku povoljnih kretanja cijena te jamče isporuku potrebnih količina plina u svakom trenutku.  Karakterizira ju široki spektar poslovanja - od distribucije i opskrbe plinom, obnovljivih izvora energije, trgovine naftnim derivatima, od informacijskih i komunikacijskih tehnologija preko investicijskih projekata, trgovine do transporta.

Grupa je u Luci Ploče dovršila prvu fazu izgradnje terminala tekućih tereta, a koji u daljnje faze izgradnje i djelovanja ulazi kao ATT - Adriatic tank terminal. PPD - distribucija plina posjeduje koncesiju za distribuciju plina u gradu Vukovaru i devet općina Vukovarsko-srijemske županije (Bogdanovci, Borovo, Tompojevci, Negoslavci, Tovarnik, Nijemci, Markušica, Tordinci i Trpinja) te je 100%-tni vlasnik distribucijske mreže koja je u cijelosti izgrađena privatnim investicijama. PPD upravlja, održava i razvija 595 km plinovoda, od toga 566 km srednje tlačne mreže (3 bar) i 29 km visoko tlačne mreže (6 bar) s gotovo 11 tisuća korisnika. 

Prodaja Petrola
Slovenski Petrol je bio 5. u ukupnom poretku tvrtki po prihodu te 4. među energetičarima s 4,7 milijardi kuna prihoda u 2017. Svoju poziciju na hrvatskom tržištu će zasigurno dodatno ojačati nakon što je ovih dana objavljeno da mu je Crodux plin, u vlasništvu Ivana Čermaka, prodao svoje poslovanje s prirodnim plinom, ukapljenim naftnim plinom te električnom energijom. Čermak je potvrdio da su pregovori s Petrolom trajali tri mjeseca, a sada su finalizirani te bi slovenska tvrtka trebala operativno preuzeti svoju akviziciju početkom travnja, a nakon što se o tome formalno očituje i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!