Rizik predstečaja: Izvješća obvezna, a sankcija nema!

Kazne za nepredaju izvješća izbačene iz zakona već pola godine/FOTOLIA Kazne za nepredaju izvješća izbačene iz zakona već pola godine/FOTOLIA

Zakon je zanemario sustav nadzora i uopće nije jasno tko kontrolira provođenje mjera financijskog restrukturiranja i izvršavanje obveza dužnika.

Financijska agencija dosad je zaprimila svega 15 od 256 kvartalnih izvješća o provođenju mjera financijskog restrukturiranja tvrtki koje su prije više mjeseci pravomoćno sklopile predstečajnu nagodbu s vjerovnicima.

Prema podacima Marka Rakara, informatičkog stručnjaka, riječ je o tvrtkama koje su je zaključile prije 30. rujna 2013., te su po zakonu o predstečajnoj nagodbi morale dostaviti svoja prva izvješća. No, uglavnom se ta obveza preskače, a izvješća su predali rijetki, primjerice, Varteks, MTČ Trgovina i razvoj, Erdutski vinogradi, Čvor, Tim 90, Riječka industrija odjeće, Rio proizvodnja, Euro-aluminij, Mirator, Bedlington, Ball i Faraon. Nizak prag poštivanja zakonskih obveza prati i poseban problem izostanka sankcije. Naime, ta analiza pokazuje da je potencijalno veliki broj dužnika već u prekršaju koji, pak, ovisi o zakonskom režimu budući da se propis mijenjao. Od samih sankcija, još veći je problem sistemskog rizika koji prijeti vjerovnicima, a proizlazi iz toga što je upitno tko uopće nadzire provođenje restrukturiranja i izvršavanje obveza dužnika. Naime, zakon je zanemario sustav nadzora, a pitanje je i zašto.

 

256tvrtki

ima predstečajnu nagodbu sklopljenu prije 30. rujna 2013.

Iz Ministarstva financija i Financijske agencije na naše upite nismo dobili odgovor, no iz ovih podataka otvara se pitanje kako će vjerovnici koji su  otpisivali svoje tražbine ubuduće nadzirati tijek financijskog restrukturiranja svojih dužnika, i to tijekom prosječnih 2 do 5 godina trajanja nagodbe. Također, isplivala je i jedna nova, a velika sjena na procedure nakon sklopljene nagodbe na sudu jer postoje drastične zakonske razlike u tretmanu odgovornosti i sankcija dužnika. Naime, unatoč tome što zakon doživljava česte izmjene, pa je danas moguće i više od 50 posto izvornih odredbi promijenjeno, ipak je od početka na snazi obveza dužnika da nakon sklopljene nagodbe postupi po članku 79. zakona. To znači da za svako kalendarsko tromjesečje sastavi i podnese izvješće o provedbi financijskog restrukturiranja. Ono mora obuhvatiti opis mjera koje su provedene i njihov utjecaj na likvidnosti i solventnost, iznos isplate tražbina vjerovnika, kvartalne bilance, račun dobiti i gubitka kao i izvješće o novčanom tijeku, te izjavu dužnika da nije poduzeo niti jednu radnju koja bi za posljedicu imala dovođenje vjerovnika u nejednaki položaj.

To izvješće je Fina dužna objaviti na svojoj internetskoj stranci, a uprave dužnika koji su sklopili predstečajnu nagodbu dužne su osigurati da sve mjere financijskog restrukturiranja iz plana financijskog restrukturiranja pod kojima su vjerovnici prihvatili predstečajnu nagodbu, budu provedene u rokovima određenim za njihovu provedbu. Međutim, od početka primjene zakona 1. listopada 2012. do potkraj lipnja 2013., zakon je predviđao prekršajnu odgovornost za slučaj neispunjavanja navedene obveze, i to u iznosima do milijun kuna za tvrtku, te do 50.000 kuna za odgovornu osobu. To je zakonskim izmjenama koje su stupile na snagu 30. lipnja 2013. izbrisano, te se od tada više ne regulira niti prekršajna odgovornost tvrtki koje ne podnose izvješća Fini, niti sankcije.

 

15tvrtki

od njih 256 predalo je kvartalno izvješće o mjerama restrukturiranja Fini

S obzirom da će istu obvezu uskoro imati još 500-njak tvrtki, nakon što sklope pravomoćnu predstečajnu nagodbu, otvara se veliki rizik koji potencijalno prijeti velikom broju vjerovnika, uključujući i državu, zbog mogućeg manjka redovitih izvješća kako teče provedba ugovorenih mjera, izostanka uvida i kontrole od strane vjerovika. U Rakarovom materiju stoji, a kako tvrdi on je nastao na temelju Fininih podataka, da je do 10. veljače 788 tvrtki pravomoćno sklopilo nagodbu. Pored toga podaci Fine iz Zbirnog pregleda na dan 7. veljače pokazuju i da postoji još 777 tvrtki s prihvaćenim planom restrukturiranja. To znači da slijedi brza sudska procedura: ročišta za sklapanje nagodbe, a nakon što sud provjeri procesne pretpostavke.

Drugim riječima, ukupno preko 1550 tvrtki ušlo je ili ulazi u fazu provođenja nagodbe nad kojom vjerovnici nemaju alat za kontrolu. A da apsurd bude veći, niti u aktualnim izmjenama zakona kojima će se provesti izmjene na temelju Vladine Uredbe iz rujna 2013., iako donose i neke novitete, ne predviđa se odgovornost za neizvješćivanje, te niti riječi nema o nadzoru.Nikola Nikšić iz Bisnode ocjenjuje da se i time potvrđuje da su planovi dužnika, generalno govoreći, nerealni i puki 'popis želja'. Izostanak izvješća, kaže, indikator je i drugog problema na koji su analitičari ukazivali, a to je da iste uprave koje su tvrtku dovele u probleme, ne mogu provoditi restrukturiranje. A da stvar bude još gora, pravnici poručuju da sve nepravilnosti koje se dogode tijekom provođenja predstečajne nagodbe, uključujući i eventualno pogodavanje vjerovnika, vjerovnici neće moći sankcionirati niti u stečaju. 

Komentari (7)
  • ivanvk
    ivanvk 19:00 12.2.2014.

    @Kirin - vjerujem da nisi direktno “pogođen” niti jednom nagodbom?

  • osi3
    osi3 16:21 12.2.2014.

    dobar članak, iako je većinom baziran na marljivom radu tog g. rakara.

    iz svega je vidljiva jasna nakana sdp-a da potpuno legalizira čistu pljačku provedenu kroz predstečajnu nagodbu.

    iako je srž predstečajne nagodbe brižljivo izrađen i od struke prihvaćen plan restrukturiranja, ti planovi su se sveli na par pro-forme rečenica, i samo je još trebalo ukinuti obvezu praćenja toga plana pa da se pljačkaški pohod zaokruži.

    zar doista nema nijednog pravnika u državi da pokrene pravni postupak protiv vlade u vezi s ovim?! ta riječ je o DUŽNOSTI državnih dužnosnika da štite interese države, u ovom slučaju vrlo konkretan interes u vidu potraživanja, kao da i omoguće isto ostalim vjerovnicima

  • Kirin
    Kirin 15:08 12.2.2014.

    @KT1R2 - očigledno ne razumijete postupak niti znate gdje se dogodila najveća pljačka!?
    Dakle, alternativa PSN je stečaj gdje vas druga vrsta mafije prima na red i vjerovnici opet izvise, odgovorni ne odgovaraju i td. Osim toga u PSN je pljačka razvidna u većini slučajeva dok u redovnom poslovanju je sve ispod žita dok sreća “ne i ako pogodi”. Udio PSN u odnosu na privatizaciju (poglavito banaka) i druge pojavnosti kao proračun, HGK, državna poduzeća i banke je kiki-riki (za raju). Sinovćićev slučaj PSN je i u njegovom slučaju kiki-riki u odnosu na ostala(ne)djela istog.
    Dovoljno?

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!