'Nacrt zakona o strateškim investicijama štetan i nepotreban'

Hrvoje Hrabak (Anto Magzan/PIXSELL) Hrvoje Hrabak (Anto Magzan/PIXSELL)

Hrvoje Hrabak ispred Udruženja arhitekata istaknuo je kako se ovim zakonom dokida izrada urbanističkih planova za projekte koji se proglase strateškima.

Predstavnici pet civilnih udruga – Zelena Akcija, Gong, Pravo na grad, Transparency international i Udruženje hrvatskih arhitekata – predali su danas Ministarstvu gospodarstva 20-tak svojih primjedbi, prigovora i prijedloga na nacrt Zakona o strateškim investicijskim projektima, održavši pritom kratku novinsku konferenciju ispred ulaza u Ministarstvo.

– Ovaj je zakon još jedan u nizu štetnih i nepotrebnih zakona. Umjesto da se poradi na uklanjanju administrativnih problema i korupcije, ovaj zakon sadrži niz koruptivnih elemenata. Nepoznato je koji to ljudi čine povjerenstvo koje Vladi predstavlja i predlaže što su to strateški projekti. Hrvatska nema osnovnu razvojnu strategiju i viziju pa se logično zapitati koje to investicije mi trebamo. Neka će uska skupina ljudi proizvoljno određivati što je to strateško za ovu zemlju – izjavio je Bernbard Ivčić iz Zelene akcije.

Hrvoje Hrabak je ispred Udruženja arhitekata istaknuo kako se ovim zakonom dokida izrada urbanističkih planova za projekte koji se proglase strateškima, čime se gubi minimalna kontrola gradnje u prostoru. Hrabak smatra da ovakva situacija zapravo odbija investitore jer nema nikakve sigurnosti da će se njihovi projekti uklopiti u postojeću infrastrukturu i sredinu. Duje Prkut iz Gonga posebno se osvrnuo na problem sukoba interesa. Budu li postojale osobne povezanosti između ljudi koji će stajati iza određenih projekata i ljudi koji će donositi odluke o tim projektima, smatra da je riječ o sukobu interesa i time će se kao aferama baviti mediji. Podsjetio je i na to da su predstavnici lokalnih zajednica i do sada bili dobro povezani s raznim investitorima na njihovu području, a to nije ništa drugo nego sukob interesa, odnosno korupcija. Njegova kolegica iz Gonga Nives Miošić dodala je kako 30 posto pristiglih primjedbi u prvom krugu rasprave o prijedlogu zakona uopće nije razmatrano jer nisu dostavljene na propisanom obrascu.

– Propisani obrazac ne postoji, a saborski zastupnici trebaju dobiti na uvid sve primjedbe građana. Ovim se zakonom uklanjaju barijere pred investitorima, ali se donose barijere za građane  – ustvrdila je Miošić, a Marina Škrabalo, također iz Gonga, pozvala je sve stručne i građanske udruge i cijelu javnost koju brine kako se Hrvatska razvija, da do 30. srpnja, do kada traje javna rasprava, upute Ministarstvu gospodarstva svoje primjedbe i prijedloge, a Ministarstvo je pozvala da nakon toga sve te primjedbe i prijedloge objavi.

Ako se pak javna rasprava ne održi, kazala je Škrabalo, udruge će pokrenuti ocjenu ustavnosti ovog zakona.

– U Ustavu stoji da o korištenju i očuvanju prirodnih i kulturnih bogatstava zemlje mogu odlučivati samo Sabor i narod, a u prijedlogu ovog zakona i Sabor i narod su zaobiđeni – naglasila je Škrabalo. Predstavnicima navedenih udruga i njihovim primjedbama na zakon podršku su došli dati i sindikalisti Krešimir Sever, Mladen Novosel i Mijat Stanić. Sever je pritom kazao kako ne može jedna mala, uska skupina političara odlučivati kome će se i što dati od narodne imovine te da se ovim zakonom podilazi investitorima.

– Ovaj zakon političari donose isključivo zbog sebe jer njime političari sami sebi predlažu i odlučuju. A gdje su tu građani koji su i vlasnici onoga o čemu se odlučuje?! Želimo da se narod pita o imovini čiji smo vlasnici svi. Ako u Ustavu stoji da su vode, šume itd., narodni interes onda to treba biti pitanje referenduma. O narodnoj imovini treba odlučivati narod, a ne Vlada. Narod je vlasnik te imovine, a Vlada je od naroda dobila mandat da tom imovinom dobro upravlja. Ako narod misli da Vlada ne zna dobro upravljati tom imovinom, onda treba mijenjati Vladu. Očekujemo da Sabor neće sam sebe izvlastiti od onoga što mu je dano Ustavom. Dogodi li se to, eto nas na ustavnom sudu – poručio je Sever, dok je Novosel ponovio kako Hrvatskoj trebaju investicije i dolazak investitora se podržava, no o tome je li nešto strateško treba odlučivati narod.

Stanić je naglasio kako se predloženim prijedlogom zakona ide prema lakšoj rasprodaji narodne imovine, čemu se treba suprotstaviti.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!