Na svjetskoj listi konkurentnosti Hrvatska napredovala za samo dva mjesta

Postizborna godina idealna je za beskompromisne i nužne promjene, a NVK najavljuje izradu novih preporuka za novu Vladu

Među 131 zemljom svijeta na koju se odnosi Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2007.-2008. Hrvatska se nalazi na 57., odnosno 60. mjestu. U odnosu na pozicije u prethodnom izvještaju Hrvatska je tako ostvarila realno poboljšanje na ljestvici globalne konkurentnosti za dva mjesta, dok je u poslovnoj konkurentnosti napredovala za jedno mjesto. Te je podatke hrvatskoj javnosti u srijedu prezentiralo Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK), hrvatski partner Svjetskog gospodarskog foruma.

Spore promjene
Ovogodišnja pozicija Hrvatske na najreferentnijoj svjetskoj listi konkurentnosti može se promatrati iz nekoliko uglova. Primjerice, ako se govori samo o pomaku u rangu u odnosu na prošlu godinu, onda je doista riječ o neznatnom poboljšanju, zapravo stagnaciji. Međutim, valja napomenuti da je ove godine metodologija izračuna promijenjena, da su uvedeni neki novi podindeksi, između ostalog i onaj o veličini tržišta što je za Hrvatsku objektivno, u komparaciji s velikim zemljama, ograničavajući faktor konkurentosti. Ipak, premda postoje i takvi, objektivni razlozi stagnacije, oni ne mogu biti opravdanje za sporost u promjenama u Hrvatskoj. Jači angažman svih skupina društva na tom segmentu je više nego potreban. S druge strane, kada se uspoređuje s nekoliko referentnih skupina, primjerice, skupinom zemalja novih članica EU - Hrvatska se 57.mjestom na globalnom indeksu konkurentnosti približila nekima od njih, recimo, Poljskoj na 51. mjestu i Mađarskoj na 47. Istodobno, utješno je što iza sebe ostavlja najnovije članice Unije, Rumunjsku i Bugarsku koje su pozicionirane iza 70. mjesta, kao i zemlje bivše Jugoslavije od kojih najbolju poziciju- 82. mjesto ima Crna Gora, inače, jedna od sedam novo uključenih zemalja na ljestvici konkurentnosti. Međutim, u usporedbi s novim članicama EU pozicija koju Hrvatska ima prema indeksu poslovne konkurentnosti (Business Competitiveness Index), koji mjeri konkurentsku sposobnost kompanija, bitno je lošija. Dok se Hrvatska nalazi na 60. mjestu, nove se članice Europske Unije nalaze između 30. i 50. mjesta (Češka 32., Slovenija 35., Slovačka 44., Mađarska 47.).


Dugoročne reforme
“Ukupan rezultat Hrvatske u ovogodišnjem izvještaju je dobar, ali dugoročno sigurno nije dovoljan. Za to je potrebno nastaviti provoditi reforme koje moraju biti još dinamičnije i dublje”, komentar je Darka Marinca, predsjednika Nacionalnog vijeća za konkurentnost. S obzirom na četverogodišnji politički izborni ciklus koji definira pristup političkih garnitura provođenju reformi, Marinac je budućoj Vladi poslao jasnu poruku - sljedeća je godina, kao prva postizborna godina idealna za beskompromisne i neophodne promjene. “To je i krajnji trenutak, ukoliko se Hrvatska društvu najkonkurentnijih zemalja svijeta želi priključiti što spremnija. Promjene se moraju događati na području povećanja učinkovitosti rada uprave, suzbijanja korupcije, poticanja stranih ulaganja, a obrazovanje, inovacije i nove tehnologije trebaju postati prioriteti kako državne tako i poslovne politike”, rekao je Marinac. Također, Marinac je bio jasan i kad je naveo da će NVK do proljeća napraviti pomnu analizu svih elemenata iz ovogodišnjeg izvješća te procjene trendova te da će na temelju toga napraviti novi set preporuka s kojima će otići novoj Vladi (po uzoru na 55. preporuka s kojima je NVK došao Sanaderu). Jedan od bitnih trendova iz ovogodišnjeg izvješća je uočeno pomicanje, odnosno tranzicija Hrvatske iz ekonomije efikasnosti prema ekonomiji inovacije. Inače, između 10 konkurentskih prednosti Hrvatske (raspon od 28. do 43. mjesta) najveći broj ih se odnosi na područje ICT-a. Na drugoj strani 10 najvećih konkurentskih nedostataka Hrvatske područje (poljoprivreda, direktna strana ulaganja, jačanje zaštite investitora, suradnja u odnosima radnik-poslodavac itd.) područja su budućeg rada NVK u pokušaju definiranja zahvata koji će dovesti do poboljšanja u ovim segmentima. Kako je komentirao Marinac, ukoliko se to ne napravi, priželjkivane stope rasta vrlo su upitne.

SAD najkonkurentnija zemlja svijeta

Hrvatska je u istraživanje uključena šesti put zaredom. Metodologija koju su osmislili vodeći svjetski ekonomisti istraživanja zasniva se na uključivanju statističkih podataka te ankete gospodarstvenika u 11000 poduzeća u svijetu. U Hrvatskoj se anketa provedena među 101 poduzećem. tijekom veljače i ožujka ove godine. Najkonkurentnija zemlja svijeta ove je godine SAD, a među deset najkonkurentnijih najviše je skandinavskih zemalja te Njemačka i Švicarska.

Makroekonomija najlošiji stup hrvatske konkuretnosti

Od 12 ‘stupova’ konkurentnosti, Hrvatska je najbolje plasirana po kriteriju ‘zdravlje i primarno obrazovanje’ (44. mjesto), te ‘visoko obrazovanje i stručno usavršavanje’ (46. mjesto), ‘tehnološka spremnost’ (49. pozicija) i ‘inovacije’ (50. mjesto). Ispod prosjeka smo rangirani u područjima makroekonomije (čak 74. mjesto), efikasnosti tržišta roba, efikasnosti financijskog tržišta, veličine tržišta i poslovne sofisticiranosti. Rezultati ankete gospodarstvenika u Hrvatskoj upućuju na slabosti kvalitete institucija kao velikog ograničenja bržeg ekonomskog razvoja Hrvatske. Najveći problem poslodavaca je niska učinkovitost u uprave, korupcija, porezna opterećenja te neadekvatno obrazovana radna snaga. Iako poslodavci svake godine ističu iste faktore, pozitivan pomak je činjenica da je postotak onih koji to misle u padu.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!