Na putovanja ‘vani’ potrošili 40% više

Autor: Jadranka Dozan , 01. srpanj 2019. u 21:59
Foto: Getty Images

Rast prihoda od turizma (5,4%) samo je ublažio pogoršanje salda na uslugama.

Potrošački optimizam već neko vrijeme u nas ima uzlazni smjer, a uz pokazatelje poput rasta kredita stanovništvu ili potrošnje u trgovinama to se ogleda i u sferi usluga. Tako je npr. snažno porasla i turistička potrošnja naših građana na inozemnim putovanjima. Prema platnobilančnoj statistici središnje banke, u prva tri mjeseca ove godine turistička potrošnja rezidenata u inozemstvu bilježi porast za čak 40,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

U najnovijem komentaru platne bilance i međunarodnih ulaganja analitičari HNB-a taj podatak iznose u kontekstu smanjenja neto prihoda od usluga putovanja, ocjenjujući kako se uglavnom zbog toga u prvom kvartalu saldo u međunarodnoj razmjeni usluga vidno pogoršao – za 140 mil. eura.

Kada je riječ o uslugama putovanja, rast turističke potrošnje naših građana “vani” samo je ublažen nastavkom rasta prihoda od turizma koji su u tom “zimskom” kvartalu zabilježi povećanje od 5,4 posto. Na pogoršanje salda u razmjeni usluga u manjoj su mjeri pridonijele i financijske te usluge oglašavanja i marketinškog istraživanja.

I 200 milijuna eura veći ukupni manjak na na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u prvom tromjesečju, koji je time dosegnuo dvije milijarde eura, najviše se pripisuje upravo primjetnom smanjenju neto izvoza usluga. U manjoj mjeri za to je “krivo” povećanje manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom. U prva tri mjeseca 2019. dinamika vanjskotrgovinske razmjene se intenzivirala, i to izraženije na strani izvoza robe. Vrijednost robnog izvoza porasla je u odnosu na lani 9,4% (u prvom lanjskom kvartalu ostvaren je pad za 1,6%), a u isto vrijeme uvoz robe ubrzao je rast na 6,9% (nasuprot 6,7% u prvom tromjesečju 2018). Premda je, dakle, uvoz robe rastao sporije od izvoza, zbog veće uvozne baze manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom povećao se za 95 milijuna eura, objašnjavaju u HNB-u. Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja, višak na tekućem i kapitalnom računu iznosio je 3,5% BDP-a, što je blago smanjenje u odnosu na cijelu 2018. kada je iznosio 3,8% BDP-a. jd

Komentirajte prvi

New Report

Close