U Njemačkoj se u prijevremenu mirovinu u prosjeku odlazi već sa 50 godina, uglavnom zbog bolesti. Aktualna studija koja je istražila taj fenomen dolazi do zaključka da se čak trećina prijevremenih mirovina može spriječiti. Dva su čimbenika gotovo uvijek razlog prijevremenog umirovljenja. “To je teški tjelesni rad i skučeni manevarski prostor, dakle psihičko opterećenje na poslu”, kaže dr. Wolfgang Bödecker, epidemiolog koji po nalogu Saveznog instituta za zaštitu na radu i medicinu rada istražuje tko i zbog čega odlazi u prijevremenu mirovinu. Jedna od spoznaja je da su djelatnici na području socijalne skrbi i njege naročito ugroženi. Ali i zaposleni u uredima, poglavito u takozvanim call centrima te zanatlije. Takvih je u Njemačkoj ukupno oko 1,7 milijuna – svaki jedanaesti mirovinski osiguranik. Troškovi njihova prijevremenog umirovljenja procjenjuju se na 10 milijardi eura godišnje. “Snažno razmišljamo o tome da zarana valja poduzeti mjere kako netko ne bi od prvog do zadnjeg dana svog radnog vijeka morao obavljati uvijek isti posao na jednak način. Morat će se razmisliti i o vrlo ranom stjecanju dodatnih kvalifikacija kako bi zaposleni nakon određenog vremena takoreći bili u stanju promijeniti zanimanje. To ne mora biti ”od zidara do poljoprivrednika“, nego pojedine skupine zanimanja treba organizirati tako da je s poslova s golemim opterećenjem moguće prijeći na poslove s manjim opterećenjem”, pojašnjava Bödecker. Kako bi to moglo funkcionirati? Dobre primjere još nije lako naći, ali ih ima. Savezni zavod za zaštitu na radu i medicinu rada pokrovitelj je nekolicine projekata koji bi mogli biti model za budućnost. Takav je slučaj šumara koji umjesto da se u svojim godinama i dalje hvata za lančanu pilu bavi evidencijom šteta nakon oluja. Ili medicinske sestre koja umjesto da okreće pacijente u krevetu sastavlja radne rasporede za osoblje bolnice. Liječnica medicine rada dr. Christa Sedlaček se temom zanimanja primjerenog starosnoj dobi znanstveno bavi u sklopu Inicijative za novu kvalitetu rada. A “primjereno starosnoj dobi” znači uzeti u obzir činjenicu da ljudska snaga s vremenom popušta.

Upravo je na tom polju još mnogo posla. “Neodgovorni poslodavci koje zanima samo profit i kratkoročna dobit uništavaju ljude. Znamo da loši uvjeti rada, dakle oblikovanje radnog mjesta, odnosno loše rukovodstvo – što je također jedna od bitnih točaka – u ljudi dovode do duševnih i tjelesnih oboljenja.” Dr. Sedlaček naročito zastrašujućim smatra sve širu pojavu depresija među radnicima. One su razlog svakog trećeg prijevremenog odlaska u mirovinu. “Znamo već sada na temelju aktualnih i provedenih studija da i te kako postoji sprega između psihosocijalnih čimbenika koji ljude opterećuju na poslu te na srednji i dulji rok dovode do depresija. To može biti nesposobnost kolegica i kolega da se uklope u radni tim, loše rukovodstvo, rad pod stalnim visokim pritiskom, stalne promjene radnog vremena ili trajanja posla… Sve su to aspekti koji predstavljaju snažno psihosocijalno opterećenje.” Produktivnost je u Njemačkoj posljednjih godina rasla na kostima sve manjeg broja radnika, a time naposljetku i na uštrb njihova zdravlja. Gdje god se posluje pod motom “Tko ne uspije obaviti svoj posao, mora otići”, uvjeti rada se ne dovode u pitanje. Zato epidemiolog dr. Wolfgang Bödecker želi jače obvezati poslodavce i tvrdi da se trećina prijevremenih umirovljenja dâ spriječiti: “Ako preventivnim mjerama smanjimo opterećenje radnika, izbjeći ćemo najmanje trećinu sadašnjih troškova jer bi ljudi bili boljeg zdravlja i ne bi morali odlaziti u prijevremenu mirovinu. Pritom ergonomski oblikovana uredska stolica igra podjednaku ulogu kao i sport u poduzeću, tečajevi joge ili odvikavanja od pušenja. Ta paleta mjera čini suvremeno poticanje na zdrav život – prilazak problemu s različitih strana kako bi se postigao najveći učinak.” A on je i više nego nužan. Premda je broj nezaposlenih u Njemačkoj i dalje vrlo visok, na tržištu sve više nedostaje kvalificirane radne snage, a to su dijelom ljudi što su posljednjih godina poslani u prijevremenu mirovinu.