Prema podacima HNB-a ukupna aktiva središnje banke u rujnu je zabilježila blagi pad u odnosu na kolovoz. Na kraju rujna ukupna je aktiva iznosila 84,82 mlrd. kuna, pri čemu je inozemna aktiva iznosila 87,81 mlrd. kuna, odnosno 11,4 mlrd. eura, pišu analitičari u novom izdanju publikacije RBA Dnevne financijske vijesti.

To je za 1,4 mlrd. kuna ili 1,7 posto manje nego na kraju kolovoza. Nakon što su u travnju narasle do 93,9 mlrd. kuna, od svibnja se međunarodne pričuve smanjuju pa su u rujnu došle na razinu iz rujna prošle godine. Pri tome je na kunski izraz međunarodnih pričuva blago utjecalo i jačanje kune u odnosu na euro za 0,6 posto, dok je kuna u odnosu na dolar, u kojem je denominiran ipak znatno manji dio pričuva, oslabila za 4,8 posto u promatranom razdoblju. U odnosu na kraj prošle godine bilježe rast od 506 mil. kuna (0,6 posto), pri čemu je najveći rast zabilježen u travnju, što je najvjerojatnije rezultat kupoprodajnih aktivnosti između središnje banke i središnje države nakon izdanja euroobveznice (1,5 mlrd. dolara). Time je, uz kupnju deviza od države nakon izdanja 764 mil. eura eurskih trezorskih zapisa u veljači, višestruko nadoknađeno smanjenje međunarodnih pričuva zbog četiri devizne intervencije u iznosu od 724 mil. eura u prvoj polovici ove godine.

Iznos međunarodnih pričuva najčešće se promatra u odnosu na vrijednost uvoza roba i usluga te u odnosu na dospjele kratkoročne obveze po osnovi inozemnog duga. Prema procjenama analitičara međunarodne pričuve će i ove godine nastaviti odgovarati vrijednosti uvoza robe i usluga za razdoblje od sedam i pol mjeseci (minimalno optimalna razina je tri). S druge strane, prema HNB-ovim projekcijama otplate inozemnog duga one u potpunosti pokrivaju obveze prema inozemnim vjerovnicima koje dospijevaju do kraja drugog tromjesečja 2013. Dakle, trenutni iznosi međunarodnih pričuva dostatni su za uspješno provođenje monetarne politike, odnosno održavanje stabilnog tečaja EUR/HRK, zaključuju iz RBA.