Na jednu državnu kunu 'lokalci' u zone uložili tri

Studija prati desetgodišnje razdoblje do ulaska u EU/PD Studija prati desetgodišnje razdoblje do ulaska u EU/PD

Dubinsku analizu izradio je Ekonomski institut Zagreb za Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Gradovi i općine koje na svom području imaju poduzetničke zone razvojno su uspješniji od onih koje ih nemaju, pokazala je analiza koju je za Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta proveo tim stručnjaka Ekonomskog instituta Zagreb na čelu s Dubravkom Jurlina Alibegović.  Riječ je o prvoj studiji koja utvrđuje efekte politike razvoja poduzetničke infrastrukture bespovratnim potporama koje je u tu namjenu davala država.

Njome je obuhvaćeno desetgodišnje razdoblje do ulaska u EU, od kada se više ne provodi takav model poticanja razvoja zona, a koji se sada prati kroz fondove EU. Autori, podvlačeći crtu konstatiraju da su razlike između gradova i općina koje imaju poduzetničke zone osobito izražene u njihovim proračunskim rezultatima, kao i uspješnosti poduzetničkog sektora na njihovim područjima u usporedbi s mjestima koja na svom području nemaju zone. Ministarstvu je radi daljnjeg osmišljavanja politike razvoja poduzetničke infrastrukture posebno, važna potvrda pozitivnog efekta koju je na gradove i općine imala politika države da investira u zone, što je realizirano darovanjem zemljišta i bespovratnim sredstvima.

"Na jednu kunu koju je u zone uložila država, lokalne jedinice pridodale su tri kune", ilustrira kako su se lokalci probudili zahvaljujući programu države Božena Gajec Uzelac, voditeljica Službe za poduzetničku infrastrukturu u Ministarstvu. Ukupno je od 2004. do 2013. država za razvoj zona i infrastrukture unutar njih izdvojila 701 milijun kuna bespovratne potpore, što ne uključuje dodjelu zemljišta. Lokalne uprave prodajom zemljišta dolazile su do novca kojim su financirale infrastrukturu, a poticaj su njihovom zaživljavanju davale i oslobađanjem komunalnih i drugih naknada. Analiza EIZG-a pokazuje da su velike oscilacije između pojedinih lokalnih sredina u razvoju zona. Ukupno je u prostorno-planskim dokumentima pokrenuto 1308 zona, no više od pola njih ostalo je u toj fazi i za njih nisu donesene odluke o osnivanju.

U jedinstveni registar upisano je tako 573 zone, od kojih su tek 236 verificirane i u njima postoje poslovne aktivnosti. U njima se, pokazuje se, generira rast, posebice na lokacijama čije su administracije agilnije i više se posvećuju traženjem i pomaganjem investitora. Premda proučeni rezultati govore kako investitori dolaze u zone koje su naseljenije i imaju potrebnu radnu snagu, te infrastrukturu, u Ministarstvu izdvajaju primjer Kukuljanova iz Bakra, jedne od najrazvijenijih zona, i riječke zone Čavli s kojom graniči, a koja je za razliku od Kukuljanova, gotovo prazna.

Poduzetnici radije odlaze u Kukuljanovo gdje je stvoreno dobro, partnersko okruženje za investitore različitim programima i angažmanom lokalne uprave. No, gradovima i općinama uspješnima u aktiviranju svojih zona taj se trud vraća kroz punjenje proračuna. Od 2008. do 2016. u prosjeku su bili 60 posto veći prihodi onih lokalnih jedinica koje imaju zone, s tim da se kod mnogih "zonaša" rast u tom razdoblju nije mjerio u postocima, nego je višestruko povećan, što ne bi bilo ostvarivo na postojećim resursima. Mjesta sa zonama u odnosu na one bez njih imaju nižu stopu nezaposlenosti, za 1 postotni bod, a broj zaposlenih u gospodarstvu kod njih je dvostruko veći nego u mjestima koja nemaju zone.

Razlike su posebno izražene kada se uspoređuje prosječni dohodak po stanovniku, koji je za 7 posto veći u mjestima koja imaju poslovne zone. Pravilo je i da se u mjestima koja imaju zone godišnje otvara i veći broj novih poduzeća, u prosjeku 108, dok se u onima bez zona registrira 66. I prihodi svih poduzetnika u sredinama koje imaju zone više nego dvostruko veći, jer se rezultati razvoja zona prelijevaju i na poslovne aktivnosti izvan nje. Analiza pokazuje i da se najveći učinak u poslovanju poduzeća u zonama ogleda se u izvoznoj aktivnosti.

Tvrtke koje posluju unutar zona imaju i do dva puta veću razinu izvoznih prihoda, a procijenjeno je i da su na svakih 100 tisuća kuna bespovratnih potpora izvozni prihodi u mjestima sa zonama rasli između 3,4 i 3,7 posto. Stoga je jedna od preporuka stručnjaka EIZG-a da se buduće mjere razvoja poduzetničke infrastrukture kreira tako da se fokus usmjeri na privlačenje izvoznika, umjesto dosadašnje šire orijentacije, te da se paralelno prati komplementarnim mjerama za poticanje izvoza. Inače, nakon ulaska u EU razvoj infrastrukture potiče se temeljem natječaja iz 2017. kojim je u inicijalnoj fazi bilo predviđeno izdvojiti 76 milijuna kuna, ali je zbog interesa alokacija povećana na 270 milijuna kuna, koje je dobilo 46 zona. 

Kako će se dalje razvijati poduzetničke zone razmatra se i u iščekivanju nove financijske omotnice. U Ministarstvu su, kaže Zvonimir novak, pomoćnik ministra gospodarstva, skloni da se za njihov razvoj osigura više novca, te nađe model da se više ulaže u one koje rade. Posebno osjetljiva tema za one najaktivnije i najpopunjenije, poput Kukuljanova, jest problem nedostataka zemljišta za daljnje širenje.  Na tim područjima država više ne raspolaže potrebnim parcelama, a kako neke zone otkupljuju od privatnika i cijene kvadrata ekspresno rastu, pokušat će se, kaže Novak, osmisliti i model da im se pruži pomoć da dođu do potrebnog prostora. Jedna od opcija o kojoj se razmišlja je i proglašenje zone od strateškog interesa za državu. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve