Na domaćem tržištu završi svega osam posto proizvedenih peleta

Autor: Darko Bičak , 16. veljača 2016. u 14:32
Foto: Marko Mrkonjić / Pixsell

Peleti se u Hrvatskoj industrijski proizvode od 2007. godine, a od tada čitavi sektor ima problem da imamo tvornice, a nemamo sirovinu.

Peleti se u Hrvatskoj industrijski proizvode od 2007. godine, a od tada čitavi sektor ima problem da imamo tvornice, a nemamo sirovinu. Trenutno je operativno 13 industrijskih pogona koji godišnje proizvedu oko 270.000 tona peleta, a imaju kapacitet za 400.000 tona. Naime, kako je u svojoj prezentaciji na Okruglom stolu "Trendovi u proizvodnji i potrošnji drvne biomase", u utorak u Otoku kod Vinkovaca, kazao Raoul Cvečić Bole, predsjednik Udruge proizvođača peleta, briketa i drvne biomase (CROBIOM), ove tvrtke posluju tako da 70 posto potrebne sirovine dobiju putem ugovora s Hrvatskim šumama, a ostatak putem javnih licitacija. "Smatram da je besmislena situacija da poduzetnici koji se bave ovim biznisom nikada nisu sigurni da li će uspjeti nabaviti potrebnu drvnu sirovinu i po kojoj cijeni.

Naime, na licitacijama se pojavljuju razni preprodavači i špekulanti kojima obični proizvođači ne mogu konkurirati", kazao je Cvečić Bole. Dodao je da se na hrvatskom tržištu godišnje nađe 2,5 milijuna kubnih metara drvne sirovine iz šuma pogodne za energetsko korištenje te dodatnih 1,1 milijun kubnih metara otpadnog drva iz drvne industrije. Da Hrvatska ima velike prilike za jači razvoj drvnog sektora, predsjednik CROBIOM-a dokazuje kroz činjenicu da se čak 48 posto naše zemlje nalazi pod šumama, a što je raritet u europskim i svjetskim okvirima. "Hrvatske šume gospodare sa 78 posto ukupnog šumskog područja, a ostatak otpada na privatne šume.

Činjenica je da se u državnim šumama upravlja puno bolje nego što je to situacija u privatnim iz kojih dolazi jako slaba gospodarska aktivnost", tvrdi Cvečić Bole. Godišnje se u Hrvatskoj posiječe 6,3 milijuna kubnih metara drva, a od čega na Hrvatske šume otpada 5,4 milijuna kubika. Najviše se koristi bukva, u 37 posto slučajeva, a slijedi hrast s 18 posto. Koliko je drvni sektor značajan za ukupno domaće gospodarstvo, u CROBIOM-u dokazuju činjenicom da ta grana zapošljava oko 53.000 ljudi, čini 10,4 posto ukupnog hrvatskog izvoza i 3,6 posto BDP-a. No, ono što je tu problematično je da se gotovo cjelokupna energetska proizvodnja, peleti, izveze. Naime, na domaćem tržištu završi svega osam posto proizvedenih peleta.

Najznačajnije izvozno tržište je Italija na koju otpada čak 76 posto ukupnog izvoza. Raoul Cvečić Bole smatra da bi puno bolje, kako za ekologiju, tako i za čitavo domaće gospodarstvo, bilo da se većina ili čak i svi peleti iskoriste u Hrvatskoj. "Cijena peleta na tržištu je oko 2000 kuna za tonu. No, ako se izračunaju svi učinci za gospodarstvo koje donosi industrija peleta, uključujući i proizvodnju peći te certificiranje, servisiranje i sl., dolazi se do iznosa da se po toni peleta okrene vrijednost od tisuću eura. Koliko su peleti, a i biomasa, veliki ekološki i gospodarski dobitak, pokazuje i činjenica da u Hrvatskoj postoji oko 3000 kotlova za biomasu, a u Italiji 2,2 milijuna. Iako je Italija puno veća nego Hrvatska, ova brojka je i dalje nesrazmjerna", kaže čelnik CROBIOM-a.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je u 2015. imao prihod od 1,6 milijardi kuna, a što je pak transferirano građanima, tvrtkama i institucijama na projektima energetske učinkovitosti i zaštite okoliša, kazao je Mario Klobučar, voditelj službe za Energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša u FZOEU.  Klobučar je pojasnio da je lani bilo 38 raspisanih natječaja i programa koji su bili poticani s ukupno 1,2 milijarde kuna. Poticani projekti, koji su raznim fazama razvoja, ukupno su teški više od dvije milijarde kuna. "Prije pet godina kada sam došao u FZOEU dijelili smo poticaje od 20 milijuna kuna, a lani 1,2 milijarde kuna. Razvoj je nemjerljiv"; kazao je Klobučar. Dodao je da su projekti poticani s 40 do čak 100 posto iznosa ukupne investicije. FZOEU je doprinio da je Hrvatska ove godine uvrštena u samo devet zemalja Europske unije koje su već zadovoljili uvjete obnovljivih izvora energije do 2020., a čak i 2030. No, Klobučar pojašnjava da se u ovom slučaju ipak više radi o statističkoj umješnosti nego o nekom napretku jer više od 95 posto iznosa obnovljivih izvora dolazi od velikih hidroelektrana koje se u užem smislu riječi i ne smatraju OIE.

Klobučar ističe da se u Hrvatskoj 30 posto kućanstava grije na drvo. Zbog toga je i FZOEU krenuo u projekt poticanja biomase te je lani financirano 84 projekata teških 259 milijuna kuna. Ukupno je FZOEU financirao 447 projekta obnovljivih izvora energije s 245 milijuna kuna, a ti projekti imaju investicijski potencijal od 1,5 milijardi kuna. Lani je Fond imao veliku navalu na natječaju za energetsku obnovu obiteljskih kuće gdje je zaprimljeno 12.000 zahtjeva. Odobreno je 9393 projekata, a što je investicija od 800 milijuna kuna, s udjelom Fonda od 508 milijuna kuna. Do sada je realizirano 2700 kuća i 126 milijuna kuna. Fond ima i niz drugih projekata poput poticanja stambenih zgrada, nestambenih zgrada i dr. Još nije predstavljen program programa za 2016., no Klobučar očekuje da će u narednom razdoblju prevladavati sredstva iz EU-a. Naima, za energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša nam je u EU proračunu do 2020. osigurano četiri milijarde kuna.

Komentirajte prvi

New Report

Close