Na Cipru i Malti euro je od Nove godine postao službena valuta

Autor: Poslovni.hr , 02. siječanj 2008. u 06:30

Uvođenjem nove valute u povijest odlaze ciparska funta uvedena 1879. i malteška lira koja se koristi od 1973.

Cipar i Malta uveli su točno u ponoć 1. siječnja euro čime su malteška lira i ciparska funta postale još dvije valute koje su otišle u povijest. Ulaskom Cipra i Malte eurozona se proširila sa 13 na 15 zemalja članica Europske unije koje zajedno imaju 320 milijuna stanovnika od ukupno 495 milijuna stanovnike cijele EU. Za Ciprane nestanak funte znači kraj tradicije koja je započela 1879. godine kada je ciparska funta postala službeno sredstvo plaćanja. Malteška lira mnogo je novijega datuma, uvedena je 1973. godine. Prema postignutom sporazumu, jedan euro vrijedit će 0,585274 ciparskih funti, odnosno 0,429300 malteških lira. Za zamjenu ciparskih funti i malteških lira izdano je više od 100 milijuna novčanica eura i više od 500 milijuna kovanica. Pozdravljajući uvođenje eura na Cipru i Malti, europski povjerenik za ekonomska i monetarna pitanja Joaquin Almunia istaknuo je da je jedinstvena europska valuta jedan od najkonkretnijih aspekata europske integracije. Malta je prelazak na euro obilježila velikim vatrometom u luci u Valetti, a Cipar proslavom u ministarstvu financija. Dužnosnici dviju zemalja, koje su u EU ušle 2004. godine, očekuju da će uvođenje eura donijeti koristi njihovim gospodarstvima, dok stanovništvo strahuje od mogućih poskupljenja. Poučene iskustvom iz Slovenije, monetarne će vlasti dviju zemalja budno paziti na inflaciju. Naime, Slovenija je do uvođenja eura imala godišnju stopu inflacije od 1,5 posto, a nakon toga stopa je skočila na šest posto. Doduše, smatra se da je porast kratkotrajan i da je dijelom prouzročen porastom unutarnjih cijena nafte i hrane.

Ciparski predsjednik Tassos Papadopoulos nada se pak da će nova valuta pridonijeti i ujedinjenju Cipra, podijeljenog od turske invazije 1974. godine. “S optimizmom očekujemo da će usvajanje eura stvoriti povoljnije uvjete koji će dovesti do rješenja koje će ujediniti Cipar, njegovo gospodarstvo, teritorij, institucije i društvo u cjelini”, rekao je. Stanovnici Cipra i Malte strahuju, međutim, od vala poskupljenja. Nedavno provedeno ispitivanje javnog mnijenja pokazalo je da 70 posto Ciprana smatra da će euro dovesti do rasta inflacije. Ciparska središnja banka tvrdi suprotno. “Percepcija ljudi jedna je stvar, ono što se stvarno događa druga. To statistički ne stoji”, rekao je Kyriacos Zingas, jedan od direktora Ciparske središnje banke. Ciparska vlada obećala je da će pozorno pratiti fluktuacije cijena, a njihovo namještanje kažnjivo je zatvorom. Malteška vlada potpisala je pak s uvoznicima 12 sporazuma o stabilizaciji cijena za razdoblje od listopada 2007. do ožujka 2008. koji pokrivaju 6700 proizvoda i usluga. Ulazak Cipra i Malte, bivših britanskih posjeda neovisnih od 1960-ih, koji zajedno imaju nešto više od milijun stanovnika, neće se bitno odraziti na utjecaj eurozone u svijetu. Prema podatcima Eurostata, ekonomska proizvodnja na Malti čini manje od 0,1 posto ukupne ekonomske aktivnosti eurozone, a ciparski BDP ne dostiže ni 0,2 posto proizvodnje u zoni jedinstvene europske valute. Iako je BDP po stanovniku na Cipru i Malti ispod prosjeka eurozone (92 posto za Cipar, 71,5 posto za Maltu), obje zemlje imaju stabilan gospodarski rast od oko četiri posto i Bruxelles je ocijenio da su spremne za euro. Od starih zemalja članica euro nisu uvele Danska i Britanija koje prema Ugovoru iz Maastrichta imaju pravo na izuzeće. Izuzeta je de facto i Švedska koja je pronašla rupu u zakonu tako što ne ispunjava kriterije konvergencije. Sve nove članice EU moraju uvesti euro kada ispune sve kriterije (stabilnost cijena, proračunski manjak manji od 3 posto BDP-a, javni dug ne veći od 60 posto BDP-a, stabilnost tečaja i niske kamatne stope). Iduća na redu je Slovačka koja bi euro trebala uvesti 1. siječnja 2009.
(H, S. Bo.)

Euro sve poželjnija valuta u deviznim rezervama

Udio eura u službenim deviznim rezervama zemalja širom svijeta brzo se povećavao u odnosu na udio dolara, prenosi londonski The Financial Times službene statističke podatke. U trećem tromjesečju ove godine udio eura u poznatim deviznim rezervama u svijetu porastao je na 26,4 posto u odnosu na 25,5 posto u drugom tromjesečju 2007., odnosno 24,4 posto u trećem tromjesečju prošle godine, objavio je Međunarodni monetarni fond. Udio dolara u poznatim službenim deviznim rezervama, izračunan u dolarskom izrazu, smanjen je u trećem tromjesečju ove godine na 63,8 posto u odnosu na 66,5 posto u odgovarajućem razdoblju prošle godine.

Komentirajte prvi

New Report

Close