Europska komisija u proljetnim prognozama naniže je korigirala očekivanja rasta Hrvatske na 2,6 posto u ovoj godini, s prethodnih 2,7 posto.

Tako će se domaća ekonomija, više od deset godina po izbijanju recesije, naposljetku vratiti na pretkrizne razine. No, silazni trend produljit će se i u 2020. kad nam Bruxelles daje šanse za najviše 2,5 posto rasta BDP-a. Usporavanje kod kuće direktna je posljedica hlađenja europskog gospodarstava koje se prelijeva na pad izvoza domaćih tvrtki. EK prognozira stabilizaciju izvoza na višim razinama nego lani, ali značajno ispod dvoznamenkastih brojki od prije par godina.

"Očekuje se da će hrvatska ekonomija nastaviti rasti umjerenim tempom u narednom razdoblju. Domaća potrošnja ostaje snažna, jer raspoloživi dohodak i dalje podupiru postojani rast zaposlenosti i plaća u okruženju niske inflacije. Budući da se stvaraju nova radna mjesta, očekuje se nastavak rasta zaposlenosti", ističe EK. "Vraćamo se na stari model rasta u kojem BDP vuče osobna potrošnja. Razlika je da danas imamo na raspolaganju EU fondove, a godišnje se iz doznaka iz inozemstva slije više od 2 milijarde eura, 10-ak posto ukupne kupovne moći", kaže Željko Lovrinčević iz Ekonomskog instituta.

Milijarde doznaka 'gastarbajtera' i oslanjanje na rentu od turizma koji će nastaviti snažno rasti (iako slabije nego prethodnih godina) znači da će se usporavanje ciklusa u Europi k nama preliti s odmakom. "Usluge rastu, a kroz industriju nema bitno prostora za bitan efekt na ekonomiju, kao primjerice u susjednoj Sloveniji. Jednako tako i oporavak počinje sporije, dok turisti iz Njemačke i Austrije odluče potrošiti u Hrvatskoj više novca koji su zaradili", karikira Lovrinčević.

Dok realna ekonomija raste u okvirima onog što ekonomski udžbenici pristojno nazivaju inercijom, a kritičari izostankom suvisle ekonomske politike, konsolidacija javnih financija napreduje – fantastično. To su nedavno nagradile rejting agencije; najprije je S&P rejting vratio u investicijski razred, a potom Moody's podigao izglede signalizirajući da bi isto mogao učiniti do kraja godine. Nakon što je prošlu godinu završio s viškom od 0,2 posto BDP-a, unatoč 2,5 milijarde kuna plaćenih jamstava za kosture brodogradnje (koji se neće izbjeći ni ove godine), proračun bi i 2019. mogao završiti u plusu, premda tek 0,1 posto BDP-a, a naredne godine solidnijih 0,5 posto. Javni dug nastavlja rapidni pad prema 70,9 posto, a 2020. trebao bi se približiti već gotovo maastriški opipljivim 67,6 posto BDP-a.

"To je mediteranski model konsolidacije, isto se događa u Španjolskoj i Portugalu. Problem je da se ona događa u javnim financijama, a ne ukupnoj ekonomiji. Ključno je da se kod svih tih zemalja, uključujući i Hrvatsku, ne povećava potencijalna stopa rasta BDP-a  jer ona ovisi o proizvodnosti i ulaganjima u tehnologiju, dakle o reformama. Ispada da je realni rast veći od potencijalnog", secira naš sugovornik.

Dok EK najavljuje rast plaća u naredne dvije godine zahvaljujući povijesno niskoj nezaposlenosti (6,9 posto u 2020.) i manjku radne snage, Lovrinčević upozorava na anomaliju da taj rast ne proizlazi iz veće produktivnosti koju bi donijele reforme što bi se moglo pokazati tankim ledom kad nastupi iduća recesija.  "Bez obzira na fazu političkog ciklusa i činjenicu da i otamo ljudi odlaze, iako sporije, Vlade zemalja koje žive od turizma i potrošnih poreza (u Hrvatskoj primarno PDV-a, op.a.)  praktički su ekskulpirane od loše ekonomije.

Duga strana medalje je da to nosi direktne posljedice za demokratske procese i snagu institucija jer nestaje društveni pritisak na političke elite", smatra Lovrinčević. "EU ekonomija nastavit će rasti u 2019. i 2020. Rast ostaje pozitivan u članicama i dobre vijesti stižu s fonta radnih mjesta, uključujući porast plaća. To znači da se europsko gospodarstvo nosi sa slabije povoljnim globalnim okruženjem i upornom neizvjesnošću", rekao je povjerenik EK za ekonomska i porezna pitanja, oporezivanje i carine Pierre Moscovici. Ove godine usporavanje u EU trebalo bi dotaknuti dno, a rast BDP-a iznositi 1,4%. Najviše bi trebala porasti Malta, 5,5%, i Poljska 4,2%.