Političku nestabilnost zbog koje će u manje od godine dana građani ponovno na parlamentarne izbore, ekonomija zasad ne osjeća. Štoviše, Hrvatska narodna banka ponovno je povisila prognozu rasta BDP-a na 2,3 posto u 2016., a iduće godine rast bi mogao ubrzati na 2,5 posto. Iako je ekonomija zasad na autopilotu, za ostvarenje prognoza ipak će biti ključna (nova) Vlada. "Ono što je jasno i važno za našu projekciju jest da državni proračun ostaje takav kakav jest.

On omogućuje da uz ovu stopu rasta BDP-a deficit proračuna padne ispod 3 posto, a od iduće godine očekujemo smanjenje udjela javnog duga u BDP-u", istaknuo je guverner Boris Vujčić predstavljajući nove prognoze. Bruto inozemni dug u HNB-u ove godine prognoziraju na razini od 96,9 posto BDP-a, a javni na oko 85 posto BDP-a. Smanji li se manjak ispod tri posto, a udio duga padne za 1,3 do 1,4 posto, to bi Hrvatskoj otvorilo vrata za razgovore o završetku procedure prekomjernog deficita, istaknuo je Vujčić, uz ogradu da projekcije ne uključuju potencijalne obveze države. Radi se, podsjetimo, o repovima koji se vuku zbog konverzije kredita u švicarskom franku, arbitraže s Molom te nedovršenih pregovora sa sindikatima o (zauzdavanju) rasta plaća koje se procjenjuju i do 20-ak milijardi kuna.

U HNB-u, inače, kažu da nisu upoznati s pismom koje je Europska komisija u lipnju uputila Vladi kritizirajući zakon o konverziji, a ne sudjeluju ni u navodnim pregovorima Banskih dvora i banaka na tom slučaju. Za razliku prošle od godine, lokomotiva ekonomije više nije izvoz (iako pojedinačno najviše raste) već veći raspoloživi dohodak koji je omogućio rast osobne potrošnje građana. Uz pad nezaposlenosti i rast realnih plaća, u središnjoj banci su izračunali su da zbog niže cijene novca građani danas na kamate godišnje potroše pet posto raspoloživog dohotka, odnosno 7,9 milijardi kuna, slično kao ranih 2000-ih. U odnosu na vrhunac cijene novca, to je ušteda od dvije i pol milijarde kuna.

Snažna poluga rasta je i skok investicija privatnog sektora koji je u znatnoj mjeri povezan s korištenjem EU fondova, a čije se povećanje očekuje ove i iduće godine. Premda investicije podržava kreditni rast, koji je napokon krenuo uzlaznom putanjom, među glavnim preprekama za jače kreditiranje i investicije, je prezaduženost domaći tvrtki. U HNB-u upozoravaju na brojne rizike za gospodarstvo; od teško mjerljivog utjecaja izlaska Velike Britanije iz Unije na europski rast, a time i na Hrvatsku, do visoke razine domaćeg javnog duga zbog kojeg Hrvatska ostaje izuzetno ranjiva na promjene kamatnih stopa na svjetskim tržištima.

Jedan od rizika koji bi se već danas mogao manifestirati bit će Standard& Poor'sovo testiranje kreditnog rejtinga države. Hoće li rejting dodatno potonuti u neinvesticijske dubine, a pri čemu će ključno pitanje biti hoće li prevagnuti pozitivni ekonomski podaci ili negativni politički kontekst, guverner nije želio prejudicirati. Kad su u pitanju banke kojima se profitabilnost polako oporavlja nakon udara od 7,3 milijarde kuna izgubljenih u konverziji franka, u HNB-u ističu da unatoč mjerama pumpanja kuna u sustav banke nisu jače zainteresirane za jeftine kune.

"Pokazuje se da kritike na nedovoljnu ekspanzivnost monetarne politike ne drže vodu. Bankama jednostavno ne treba novac jer ga imaju dovoljno, u tri strukturne repo aukcije povukle su tek milijardu kuna, čak i nakon što smo spustili kamatnu stopu. To pokazuje da monetarni uvjeti nisu bili zapreka rastu kredita, kao ni BDP-a", istaknuo je guverner.

Isto vrijedi, dodao je, za kritike o preniskoj inflaciji koja će ove godine iznositi negativnih 0,9 posto, a za koju je rekao da je njezina struktura za Hrvatsku pozitivna.  Kao najveći problem domaćeg gospodarstva u HNB-u i dalje vide nezaposlenost: ona je iznosila 17 posto u 2015., a ove se očekuje 15,6 posto. "Za srednoročnu perspektivu rasta važno je da Hrvatska prepozna način kako može pomoći u kreiranju novih radnih mjesta. Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj najveća među zemljama srednje i istočne Europe, uz to imamo visok javni dug i nisku razinu ljudskog kapitala što je najveća prepreka rastu", zaključio je Vujčić.