Moody's uputio jasnu poruku Banskim dvorima: Rejting Hrvatske će se dizati samo pod ovim uvjetima

Foto: Pixsell Foto: Pixsell

Nakon kratkog perioda uzleta izvoza po dvoznamenkastim stopama, u zadnje vrijeme postalo je jasno da se s prvim naznakama usporavanja Europe, rast vraća na "stari" model u kojem ga gura osobna potrošnja.

Nedavna odluka Moody's da Hrvatskoj ostavi špekulativni rejting i tek popravi njegove izglede iz stabilnih u pozitivne, stiže kao upozorenje koliko Hrvatska usko balansira na ivici vjerodostojnosti kad ju se gleda izvana. Za razliku od Standard&Poor'sa, još jednog iz velike 'trojke' koji je nas prije malo više od mjesec dana vratio u investicijski teritorij, Moody'sova potvrda 'Ba2' rejtinga je upozorenje da je pred ekonomijom još puno posla, koliko god vladajući pokušavali pakirati ga kao veliki uspjeh. 

Odluka, međutim, nije iznenadila ekonomiste. "Unatoč pozitivnim trendovima, zbog još uvijek prisutnih slabosti domaćeg gospodarstva bilo je preambiciozno očekivati da bi agencija Moody's podignula rejting Hrvatske za dvije razine u investicijski teritorij", kaže direktorica Direkcije ekonomskih istraživanja Raiffeisen banke Zrinka Živković Matijević.

Silazni trend javnog duga
Pozdravljajući proračunsku štednju i rezanje javnog duga koji je smanjen s visokih 84 posto BDP-a 2014. na ispod 75 posto prošle godine te viška u budžetu od 0,2 posto BDP-a, analitičarima Moody'sa očito nije promaknulo da su repovi tek jedne gubitaške tvrtke gotovo zaustavili raniji napredak.  Zbog naplate jamstava Uljanika koja su pratila kalkuliranja s isplatama o tome što će ući u 2018., država je imala višak u proračunu, ali četiri puta manji nego godinu prije, 758 milijuna kuna.

 

4 puta

smanjen je višak proračuna u prošle godine u odnosu 2017. zbog jamstava Uljanika koji su stigli na naplatu

Pravi test vjerodostojnosti bit će nastavak pospremanja javnih financija i održanje rast u budućnosti, može se iščitati iz objašnjenja. Agencije gledaju brojke, matematičke omjere, a ne u detalje kako ćete do njih doći. Zato ne čudi da među potezima koje Moody's hvali je produljenje radnog vijeka do 67 godine i izjednačavanje doba za umirovljenje muškaraca i žena koji bi trebali donijeti pozitivne promjene na tržište rada. Dok s plakata i televizija grme argumenti sindikata i Vlade koja u žestokoj kontraofenzivi brani jednu od rijetkih svojih reformi, Moody's racionalno poručuje da bi to mirovinskom sustavu trebalo održati glavu iznad vode u srednjem roku. Njih ne zanima, a zašto i bi, da se u te rošade ide ne dirajući duboke zacementirane nepravde u sustavu, poput bujanja povlaštenih mirovina.

U sustavu u kojem godišnje nedostaje 18 milijardi kuna, na povlaštene penzije izabranih skupina ode oko 5,5 milijardi; za branitelje, političare, suce Ustavnog suda,... Svima im je u pravilu zajedničko da mjesečne penzije daleko nadmašuju uplaćene doprinose, jasno na teret svih onih radnika koji će to plaćati radeći dulje. Iako su neoborivi argumenti sindikata da je Hrvatska među iznimkama u Europi u kojoj se očekivano trajanje života smanjuje, da smo rekorder po ugovorima na određeno, da se rošade moraju raditi s poboljšanjem uvjeta na tržištu rada; zaštite zdravlja radnika i sigurnosti na radu, matematika je neumoljiva.

Posebice u uvjetima niske participacije i stope zaposlenosti na tržištu rada, kada milijun ljudi u radnoj dobi ne radi niti ne traži posao, i vala iseljavanja nakon ulaska u Uniju. Budući da se ti trendovi vjerojatno neće promijeniti u bliskoj budućnosti, duljem radnom vijeku nema alternative. U poruci Banskim dvorima Moody's je jasno dao do znanja će rejting dizati ako se pozitivni trendovi održe, nastavi se kumulirati višak u državnoj blagajni, a rast ostane na širokim temeljima jer mu je to jedina garancija otpornosti na šokove. 

 

Živković Matijević

Očekujem da će u narednoj reviziji do kraja godine uslijediti odluka Moody'sa da Hrvatskoj ipak dodijeli investicijsku ocjenu.

Turizam zadnje desetljeće bilježi robustan rast, a unatoč rizicima mogućeg slabljenja vanjske potražnje, trebao bi ostati značajna karika i u predstojećem razdoblju, kao i brža apsorpcija EU fondova koji bi potaknuli javne investicije. Poseban efekt vjetra u leđa gospodarstvu bilo bi uvođenje eura zbog niza kriterija koji se moraju ispuniti da članica uvede zajedničku europsku valutu. A svega toga nema bez dobro znanih reformi. 

Val rezanja crvenih vrpci
U malenoj zemlji malene ekonomije minus nam je što rast, uz slab potencijal u odnosu na zemlje u okruženju prema kojima nas investitori odmjeravaju, još i oscilira.  Od 2015. domaći BDP u prosjeku je rastao 2,9 posto godišnje, sada usporio na 2,5 posto, slično se očekuje i iduće godine. Nakon kratkog perioda uzleta izvoza po dvoznamenkastim stopama, u zadnje vrijeme postalo je jasno da se s prvim naznakama usporavanja Europe, rast vraća na "stari" model u kojem ga gura osobna potrošnja najviše zahvaljujući trima valovima poreznih rasterećenja. 

 

2,5 posto

procjena je rasta hrvatskog BDP-a u ovoj godini, a slična se dinamika prognozira i 2020.

Dok država štedi, primjećuje Moody's, i na javnim investicijama, ne bi li javni dug održala na silaznoj putanji, njihova "povijesno niska razina", izravno je povezana sa slabim povlačenjem novca iz europskih fondova. Vlada se, doduše, hvali visokom stopom ugovaranja, no to je samo stavka na papiru, dok se u stvarnosti slabo prelijeva u gospodarstvo. I agencija, analitičari i Vlada, očekuju ubrzavanje povlačenja europskog novca budući da se približava kraj trenutne financijske perspektive, ali i izborno razdoblje u kojem nas iskustvo uči da se pojačano obilaze gradilišta i pred kamerama režu crvene vrpce.  Iako Moody's ukazuje na niske javne investicije, brojke iz Nacionalnog programa konvergencije ukazuju da je u 2018. godini ipak nastupio preokret kod ulaganja.

U javnom sektoru rast bruto investicija u fiksni kapital skočio je čak 25,9 posto, dok su ulaganja privatnog sektora pala za 1,1 posto. Raiffeisen banka u ovoj godini očekuje ubrzavanje ukupne stope investicija na 6,2 posto. Blago je to suzdržanije od Vladinih procjenama od 6,4 posto pri čemu se očekuje da će "povući" upravo javne investicije s ponovno snažnim rastom od 20 posto, dok će privatni sektor u odnosu na prošlu godinu ipak oporaviti i sudjelovati s 2,3 posto rasta. "Investicije je izuzetno teško prognozirati, no približava se kraj sedmogodišnje financijske perspektive pa je za očekivati bolje iskorištenje sredstava", kaže Živković Matijević. 

Idući na redu Fitch
S pozitivnim izgledima koji prate rejting nije vjerojatno očekivati da bi on mogao krenuti silaznom putanjom u narednih godinu, godinu i pol. No, preokrene li se trend, primjerice, zbog nekih novih uljanika ili se zaustavi pad duga ili se bude otezalo s reformom javne uprave i općenito reformi čiji bi rezultat bio dizanje potencijalnog rasta, nije nemoguć povratak na staro. Analitičari to tumače upozorenjem, ali ne vjeruju u takav scenarij.

"Očekujem da će u narednoj reviziji rejtinga koja slijedi do kraja godine ipak uslijediti još jedna revizija prema gore i odluka Moody'sa da Hrvatskoj ipak dodijeli investicijsku ocjenu", zaključuje glavna ekonomistica RBA. Od velike trojke, zasad na Hrvatsku najpozitivnije gleda Standard&Poor's koji je krajem ožujka nakon više od šest godina, vratio rejting u investicijsku kategoriju 'BBB-'. Moody's je zasad ostao oprezan, ali s pozitivnim predznakom, dok agencija Fitch rejting drži i dalje u teritoriju špekulativnog, s ocjenom BB+ i pozitivnim izgledima. Hoće li pozitivnu prognozu pretočiti u bolju ocjenu vidjet će se već početkom lipnja. 

Komentari (3)
  • razer
    razer 20:05 3.5.2019.

    Rejting i dug Hrvatske je katastrofa… kolku kamatu placa npr Slovacka? Svi su nas presli, rast im je 2-3 puta vise, i to cesto od izvoza a ne napuhanog javnosektoraskog balona ili turizma.

  • Barikb
    Barikb 18:00 3.5.2019.

    Spasiti poduzeće i brodogradnju. Zašto spašavati kriminalnu hobotnicu i neradnike u škverovima. Radnici su već otišli i dobri majstori, a ovi pred penziju idu u penziju i to je to. Vi spašavajte što hoćete ali ne od mojih novaca. Sa svojim novcima radite što hoćete, ali ne i sa mojim.

  • Frank_Wall
    Frank_Wall 16:50 3.5.2019.

    Moody's bu digao rejting nama , ak mi platimo njihovom kompiću iz Luksemburga 900 miliona jamstava za dredger. Koji je by the way , 80% dovršen već i radnici ga mogu bez problema dovršiti do kraja i isporučiti belgijskom masonu. Bez da nam posuka 900 miliona iz proračuna.
    Čeka se da Marić i Plenković konačno puste međufinanciranje plaća.
    Valjda i oni nešto čekaju.
    Oni čekaju izbore.
    A Moody's i Brussel se tome opiru. Ispada, bolji ti je rejting ako u vjetar baciš 900 miliona kuna jamstava.
    Nego ako spasiš poduzeće, gradnju i pomogneš 4000 radnika i zaposlenika.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve