Iako je dala podršku T-HT-ovoj kupovini Iskona, Vlada RH tvrdi da je za tu transakciju odgovoran Deutsche telekom (DT). Dodaje da u preuzimanju Iskona ne vidi ništa sporno, jer kao sastavljač zakona, Vlada nije primijetila da je DT učinio išta što ne bi smio. U svoju i DT-ovu obranu Vlada kaže da kupnja Iskona nije specifičnost hrvatskog TK tržišta, već se takva preuzimanja događaju posvuda. Sažetak je to službene izjave koju je Poslovnom dnevniku dala Vlada RH. Naime, ovo je prvi put u zadnjih sedam godina da je Vlada, kao suvlasnik T-HT-a, pristala komentirati svoju ulogu na domaćem TK tržištu.
“Kao manjinski dioničar HT-a Vlada RH drži ovu poslovnu odluku većinskog vlasnika legitimnim poslovnim potezom u uvjetima konsolidacije stanja na TK tržištu, što nije specifičnost u Hrvatskoj, već se i u svijetu spajaju telekomi i tvrtke davaoci usluga. Pritom je bitno napomenuti da je to preuzimanje u skladu sa Zakonom o TK i Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja. Hrvatska agencija za telekomunikacije (HAT) će po završetku preuzimanja Iskona provesti propisani postupak kako bi se spriječio damping, a sve u skladu sa Zakonom o TK”, u ime Vlade RH izjavio je Božidar Kalmeta, ministar mora, turizma, prometa i razvitka. Kalmeta ipak nije uspio objasniti zašto je Vlada podržala tržišno jačanje bivšeg monopolista. Naime, dominantan proces na hrvatskom TK tržištu nije konsolidacija, već liberalizacija, a T-Com je preuzimanjem Iskona otvorio velik manevarski prostor za sprječavanje razvoja konkurencije. Na najizgledniju mogućnost, damping, do sada su upozorili telekomi Metronet i VIP, te Europska komisija (EK). Čini se da Vlada još dvoji što je od većeg interesa građanima Hrvatske: smanjenje telefonskih računa i bogatija ponuda TK usluga kroz jačanje konkurencije na TK tržištu ili jedan snažan telekom koji može efikasno napuniti redoviti proračunski manjak. Podsjetimo, EK je početkom prošlog tjedna upozorila Banske dvore da se liberalizacija TK u Hrvatskoj provodi sporo i da se mora ubrzati. Komisija je izjavila da bivši monopolist ima potpunu kontrolu nad tržištem fiksne telefonije i Internetom u Hrvatskoj, a novi telekomi nemaju uvjete da bi poslovali pozitivno. Takvo stanje održava Zakon o TK koji nije u skladu s europskom regulativom i neefikasan HAT. Vincent Degert, šef Delegacije EK u Hrvatskoj ukazao je na nedostatak političke volje za pravom liberalizacijom TK u Hrvatskoj, te podsjetio Vladu da prilikom pristupanja Hrvatske EU neće ocjenjivati samo ono što je na papiru već je uvjet za članstvo da se zakoni provode u praksi po europskim standardima i da Hrvatska ima efikasne tržišne regulatore.

“Želimo podsjetiti šefa Delegacije EK u Hrvatskoj da su upravo za mandata ove Vlade stvoreni pravni i regulatorni uvjeti za daljnju liberalizaciju TK tržišta i njegovo otvaranje za intenzivniji ulazak konkurencije. Drugim riječima, mi smo razbili duopol u mobilnoj TK i stvorili pretpostavke za pravu liberalizaciju fiksne TK. Napravili smo opsežne izmjene Zakona o TK, te donijeli 23 podzakonska propisa sve u cilju daljnje izgradnje pravnog okvira u TK i njegova postupnog usklađivanja s pravnom stečevinom EU-a. EK je to lani u studenom ocijenila pozitivno. Međutim, još uvijek ne možemo biti zadovoljni s djelotvornošću konkurencije, jer je za to potrebno određeno vrijeme”, istaknuo je Kalmeta. On ipak nije protuslovio Degertovoj izjavi da je za završetak liberalizacije potrebna politička volja u Hrvatskoj. Naime, Vlada RH je u praktičnu liberalizaciju TK krenula zbog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU. No, izgleda da Vlada ne planira tako skoro završiti liberalizaciju TK. Kako sada stvari stoje novi fiksni telekomi neće imati uvjete da ostvare pozitivnu bilancu ni ove, ni naredne, već tek možda 2008. godine. Tada bi na snagu trebao stupiti novi Zakon o TK potpuno usklađen s regulativom EU-a. Na taj način teret potpune liberalizacije fiksne TK sadašnja Vlada će de facto prebaciti na onu iduću. “Početak izrade novoga Zakona planiran je za drugo tromjesečje 2007. a stupanje na snagu u 2008. Međutim, postojeći pravni i regulatorni okvir u TK ne sprječava niti ograničava razvoj konkurencije, a HAT je dobila sve ovlasti, u skladu s praksom u zemljama članicama EU-a”, zaključio je Kalmeta.