Goran Granić, ravnatelj Energetskog instituta ‘Hrvoje Požar’
Energetiku ne treba promatrati kao kratkoročnu šansu
Energetika može biti šansa za gospodarski razvoj, ali energetiku ne treba promatrati kao kratkoročnu šansu jer se u energetici ništa dobra ne može dogoditi preko noći. Prostor za nove investitore su elektrane, obnovljivi izvori, kogeneracija, distribucija i opskrba plina te privatizacija. Očekuje se da će se u sklopu implementacije Trećeg paketa direktiva EU odgovornost za određivanje reguliranih cijena energije prebaciti na regulatora pa je potrebno uspostaviti socijalni model potpore obiteljima koje imaju financijskih problema u plaćanju troškova energije.
Krešimir Ćosić, saborski zastupnik i profesor na zagrebačkom FER-u
Posebna pozornost energetskim objektima veće snage
Zbog važnosti koju dinamičko upravljanje investicijskim potencijalom energetskog sektora može imati na ukupan rast BDP-a Hrvatske posebnu pozornost treba usmjeriti na elektroenergetske objekte veće snage. Privlačenje privatnoga kapitala za planirane investicije u tom sektoru bit će velik izazov jer su mogućnosti financiranja takvih projekata smanjenje zbog globalne krize. Stoga će za privlačenje inozemnoga kapitala biti ključna uloga države kroz osiguranje dugoročne političke i makroekonomske stabilnosti te usvajanjem jasnoga regulativnog okvira otvorenog tržišta električne energije.
Jasminko Umičević, naftni konzultant, Oil & Gas Consulting LLP
Važno je što prije završiti modernizaciju rafinerija
Vlada je najavila golem ciklus investicija u energetskom sektoru veći od 3,8 mlrd. eura, a za njih treba privući strane investitore. U tvrtkama koje upravljaju objektima za prijenost energije država bi trebala zadržati kontrolni paket, a proizvodnju nakon restrukturiranja HEP-a bilo bi dobro potpuno privatizirati, i tu vidim mogućnost investiranja stranoga kapitala. Važno je završiti modernizaciju rafinerija. Dugoročno se opskrba Hrvatske može povećati gradnjom infrastrukturnih objekata poput naftovoda Družba Adria, plinovoda Južni tok i spajanjem na plinski sustav EU.
Davor Štern, direktor Trigranita Zagreb,bivši ministar gospodarstva
Država treba osnovati novu energetsku tvrtku ‘zelenu inu’
Nekoliko je pravaca za relativno brz razvoj energetike. O nafti i plinu, s obzirom na moju buduću ulogu u NO-u Ine, ne bih govorio. Ostaju alternativni oblici energije pred kojima je široka paleta mogućnosti. Postoje već projekti i inicijative malih “developera”, no sporo se kreću zbog administracije, problema s investiranjem i nedostatnog “interfacea” s HEP-om. Država treba osnovati novu tvrtku “zelenu Inu”, samo za projekte obnovljive energetike. Za svaki projekt država bi bila partner u omjeru ne ispod 50%, jamčeći pritom ulogom u zemljištu, infrastrukturi, spojem na HEP i dozvolama.
Nenad Porges, konzultant, bivši ministar gospodarstva
HEP razbiti u tri cjeline i otvoriti prostor konkurenciji
Tržište treba demonopolizirati, na razini izvršne vlasti donijeti program povezivanja s transnacionalnim projektima gdje je još moguće, a u javnosti razbiti uvriježenu famu da smo energetski bogati. HEP je nužno demontirati na tri cjeline: proizvodnju, distribuciju i prijenos. Pritom nema razloga ne uvesti konkurenciju u proizvodnji te koncesijski model u distribuciji za pojedina područja. Nužno je racionalizirati i privatizirati sustav lokalne distribucije plina te riješiti odnos Ine i države. Janafu je potreban strateški partner, a treba završiti i sapunicu LNG terminal.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Nije mi jasno kome ce prodavati tu energiju. Broj stanovnika u Hrvatskoj se smanjuje, a preadivacka industrija je godinama u kontrakciji. Neznam kakva je situacija u EU jer ne pratim energetski sektor tamo. U Sjevernoj americi su cijene struje trenutno niske iz dva razloga: proivodnja seli u aziju i latinsku ameriku, cijene prirodnog plina su nikada nize.
Nove tehnologije (shelve drilling, horizontal drilling, …) su povecale ponudu prirodnog plina. Sada se te tehnologije pocinju primjenjivati i u Poljskoj i Njemackoj. Samo je pitanje kada ce poceti padati i cijene plina u Europi. Tako da neznam koliko ce ovi renewable projekti biti profitabilni u blizoj buducnosti. Svi ti projekti zahtijevaju drzavne potpore i subvencije, cak i u Njemackoj koja ima neusporedivo produktivniju radnu snagu. Nisam siguran da Hrvatski proracun to moze priustiti.
Mozda su ulaganja u solarnu energiju najbolje rijesenje zbog geografskog polozaja i cinjenice da ce cijene komponenti padati zbog prekapacitiranosti.
Energetika nije carobni stapic koji ce rijesiti Hrvatske ekonomske probleme. Bilo bi puno bolje da mozemo proizvoditi energetske tehnologije i prodavati ih drugima. Medutim to je vrlo konkurentno podrucije koje zahtijeva i visokokonkurentno skolstvo, koje mi nemamo.
Uključite se u raspravu