"Modelu državnog saniranja brodogradilišta došao je kraj"

Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL

Vlada će sigurno pronaći model kojim će pomoći radnicima i u Rijeci i u Puli, ali ne na način da netrezvenom odlukom ponovno sanira brodogradilišta bez transformacije brodogradilišta", istaknuo je ministar gospodarstva.

Modelu državnog saniranja brodogradilišta došao je kraj, odnosno jednom starinskom razmišljanju da će svakih tri ili pet godina u sanacijskom procesu sudjelovati država s ogromnim milijardama na račun poreznih obveznika, rekao je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat na marginama Foruma Inicijative triju mora o digitalizaciji. 

Na novinarsko pitanje hoće li Uljanik u stečaj, Horvat je rekao kako je njegova želja da se završe svi oni brodovi koji su sada u visokoj fazi gotovosti, da se investira u njih pa makar i državni novac te da se nakon toga oni prodaju na tržištu, jer vrijede puno više od iznosa za koji su ugovoreni.

"Ako već moramo u sanacijskom procesu nešto plaćati, ja bih rado da platimo troškove koji su potrebni za završetak tih brodova, a to znači da ne prejudiciramo stečaj već jedan kontinuitet, a onda u tom kontinuitetu završetka brodova pronalazak novih, stvarnih strateških partnera", kazao je Horvat.

Upitan zašto država, odnosno njezini predstavnici, nisu snažnije inzistirali na nedavnoj skupštini dioničara Uljanika da se promijene Uprava i Nadzorni odbor koji su odgovorni za krah te kompanije, Horvat je naglasio da su nedavanjem razrješnice Upravi i Nadzornom odboru jasno pokazali svoj stav o njima.

"Onoga trenutka kada dobijemo jasniju sliku što i kako dalje s brodogradnjom, Hrvatska će, ako se odluči ući u dokapitalizaciju, odnosno biti partner u tom procesu restrukturiranja, sigurno inzistirati na tome ne samo da ima članove u nadzornom odboru već i kvalificiranu većinu, koja će onda moći imenovati kvalitetnu upravu, kojoj ćemo dati povjerenje da ovaj proces izvuče iz problema u koji je zapao. Vlada će sigurno pronaći model kojim će pomoći radnicima i u Rijeci i u Puli, ali ne na način da netrezvenom odlukom ponovno sanira brodogradilišta bez transformacije brodogradilišta", istaknuo je ministar gospodarstva. 

Tvrdi da nikada nije rekao da bi brodogradilišta 3. maj ili Uljanik, ili Uljanik Grupa mogli u neku od predstečajnih nagodbi, no navodi da u ovom trenutku postoji inicijativa lokalne i područne samouprave iz Pule da se određenim modifikacijama tzv. lex Agrokora može intervenirati u proces restrukturiranja brodogradilišta Uljanik.

"Mi takvim procesom nećemo napraviti nikakav korak naprijed iz jednog ključnog razloga, a to je da je i u trenutku problema Agrokora, Agrokor imao svoje redovne prihode. Niti brodogradilište u Puli niti brodogradilište u Rijeci u ovom trenutku nemaju svoje redovne prihode. Da ih imaju, računi ne bi bili blokirani", smatra Horvat dodavši kako program restrukturiranja mora biti koncentriran i vezan isključivo na brodogradilište u Puli, jer je brodogradilište u Rijeci svoj proces restrukturiranja završilo 2017. godine. 

Na pitanje kada će program restrukturiranja završiti u Bruxellesu i koliko će biti potrebno preinaka, istaknuo je da novi plan restrukturiranja, koji je u ministarstva gospodarstva i financija stigao tijekom jučerašnjeg prijepodneva, trenutno analiziraju. To će potrajati nekoliko dana te da će potom taj plan, ponovno neformalnom komunikacijom, biti poslati u Bruxelles. 

Radnici, pak, plaću za rujan mogu dobiti samo na jedan način - blokadom računa. "Jedini model za isplatu plaća koji je u ovome trenutku zakonit je radnička blokada računa, čime radnici imaju pravo iz državnog proračuna isplatu tri minimalne plaće. Odluče li se na to, država će uskočiti. Drugog legitimnog modela nema", tvrdi Horvat, dodajući da se nada da će se tijekom današnjeg dana deblokirati račun 3.maja.

"Ali to nije rješenje, rješenje je sigurni strateški partner koji će osigurati da u Rijeci, a ja se nadam i u Puli, brodogradnja doživi kontinuitet. To znači transformaciju u modelu ugovaranja izgradnje i prodaje brodova na europskom i svjetskom tržištu", zaključio je Horvat.  

Komentari (3)
  • Barikb
    Barikb 18:48 23.10.2018.

    U Poljskoj 20 “malih” brodogradilista sa po nekoliko stotina zaposlenih i sva rade i zarađuju. U Hrvatskoj u 1 tonu (1000 kg) stane svega 6 radnika jer svaki ima barem po 150 kg. Moš mislit kako i koliko rade…čast ljudima koji rade pošteno. Napokon jedna dobra odluka Vlade da ne financira više te krvi žedne uhljebe. Radnici pravi i vrijedni ce lako naći nove poslove. Bilo je i vrijeme nakon 35 milijardi bačenih u bunar i privatne račune. Stotine ljudi je dobivalo plaću doslovno ležeći po skladištima, radeći ograde u fušu i kradući od wc papira do boje i metala i radne odjeće. Bolovanja višegodišnja i pjevanje borbenih u zadnji čas. Lijeni su i prosvjedovat. Neće bez dnevnica i badava žderanja i lokanja ni na cestu za svoje privilegije. Mater bi dali svoju samo da ne rade ništa do penzije. I onda na cestu za bolje penzije. Sa time je gotovo.

  • Barikb
    Barikb 18:28 23.10.2018.

    Manje brodogradnje znači; manje državnog vlasništva uhljeba i sise. Manje kriminala i korupcije. Manje nerada i pretilosti radnika. Manje teškog kriminala između uprava i kooperanata. Manje zla svake vrste. Manje uzimanja od siromašnih, te davanja brodo-mafiji. Manje hrane za karcinom društva

  • Kirin
    Kirin 16:41 23.10.2018.

    Spriječimo pojavnost, spasimo drugove!

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve