Svjetski stučnjaci iz 13 zemalja okupili su se u hotelu Le Meridien Lav u Splitu na prvom hrvatskom međunarodnom kongresu s temom “Era nove ekonomije i novih zanimanja – stres i mobbing”, u organizaciji udruge Split – Zdravi grad.

Stručnjaci su raspravljali o najnovijim istraživanjima i strategijama za stvaranje zdravijih radnih mjesta u eri dinamičnih globalnih ekonomskih i socijalnih promjena. Prvo istraživanje Mediametra iz 2000. godine otkrilo je da je svaki peti zaposleni svjedočio zlostavljanju ili ga je doživio. Jadranka Mustajbegović, specijalistica medicine rada na zagrebačkom Medicinskom fakultetu kazala je kako se žene javljaju češće nego muškarci, no i jedni i drugi u velikoj većini misle da su oni sami krivi za to. Mobbing trpe jednako i muškarci i žene, no muškarci o tome uglavnom šute. Mobbingu su najizloženije žene u dobi od 45 i 46 godina te 56 i 57 godina. Mobbing se definira se kao “socijalna interakcija kroz koju jedna osoba (rijetko više od jedne) biva napadnuta gotovo svakodnevno u razdoblju od više mjeseci od jedne ili više osoba (rijetko više od četiri)”. Može se definirati i kao “težnja suradnika, podređenih ili nadređenih da glasinama, prijetnjama, ponižavanjem, iskorištavanjem i izolacijom nekog otjeraju s posla”. Posljedice zlostavljanja na poslu, uz psihičke simptome, jesu i pojave fizičkih smetnji što na kraju često dovodi do samoubojstva. Mustajbegović je navela primjer Švedske gdje se 20 posto od ukupnog broja počinjenih amoubojstava pripisuje stresu i zlostavljanju, dok se u Njemačkoj zbog mobbinga na poslu ubije oko tisuću ljudi godišnje. Ipak, mnogi i dalje šute.

Istraživanje talijanskog zavoda za medicinu rada pokazalo je kako je čak trećina zaposlenih trpjela mobbing na radnom mjestu zbog bilo kojeg oblika restrukturiranja, oko 20 posto zaposlenih trpjelo je maltretiranje zbog postavljanja novih šefova, 11,5 posto zbog novoga radnog mjesta, 13,3 posto trpjelo je mobbing zbog posebnih zahtjeva na poslu, a 8,8 posto zbog zdravstvenih ili nekih drugih privatnih problema. Zbog konflikata unutar kompanija mobbing je doživjelo 9,7 posto zaposlenih. Na skupu je također rečeno kako je u porastu emotivni mobbing, dok se strateški mobbing smanjio. Strateški mobbing je dogovor upravljačkog vrha o tome koji su radnici nepoželjni prije početka provođenja organiziranog zlostavljanja, tako da radnici sami daju otkaz ne tražeći otpremninu ili slično, a pri tom je važno uništiti žrtvu da postane nezanimljiva konkurenciji. Emotivni mobbing se odnosi na odnos zlostavljač – žrtva. Zlostavljači su autoritarne, manipulativne, bezosjećajne i sadističke osobe, često i psihopati, dok su žrtve odgovorni radnici, osjetljivi na priznanje i kritiku, s visokim osjećajem za socijalnu pravdu. Njihova reakcija na nepravedno okrivljivanje nije napad već dvojba jesu li dobro obavile posao. Rudolf Karazman iz bečkog Instituta za unapređenje zdravlja na radu govorio je o organizacijskom stresu kao stanju za razvoj mobbinga u tvrtkama i institucijama pod utjecajem socijalne tranzicije. Zaključak hrvatskog kongresa svodi se na to da tvrtka treba radnika kojega će poticati, ali i štititi i kojoj će takav radnik onda puno i dati.