Usporavanje ekonomskog rasta, ključna riječ u svim prognozama međunarodnih financijskih organizacija, okosnica je i najnovijih prognoza Međunarodnog monetarnog fonda za Europu, u sklopu ovaj tjedan objavljene publikacije “Regional Economic Outlook”. I kad je posrijedi Hrvatska, prognoze realnog rasta BDP-a su srezane u odnosu na prijašnje. Za ovu godinu predviđa se rast BDP-a na razini 4,3 posto, a za iduću 4,0 posto (najniži rast od 2001.), i to pri prognozi stopa inflacije od 5,5 posto ove godine, odnosno nešto nižih 3,5 posto u 2009. godini. Europske zemlje u razvoju i dalje rastu većim stopama od razvijenih, ali na njihovu nešto sporiju dinamiku ove će godine utjecati usporavanje ekonomija razvijenih zemalja, kao i posljedice globalnih financijskih turbulencija u vidu cijene i dostupnosti kapitala, ističe se u analizi. Traženi prinosi na obveznice ‘nove’ Europe (i njihovi spreadovi u odnosu na referentne prinose razvijenih) porasli su, a kreditni rast u mnogim je zemljama također već usporio. Na promjene investicijskog povjerenja i više premije rizika osjetljivije su tranzicijske zemlje s velikim deficitima platne bilance ili visokim relativnim razinama vanjskog duga. Općenito, rastući rizici tvrđeg prizemljavanja u zemljama s izraženijim vanjskim neravnotežama zovu na daljnje fokusiranje vlasti na smanjenje tih ranjivosti i upravljanje pritiscima potražnje, to prije što se ocjenjuje da su stope rasta posljednjih godina premašivale procijenjeni potencijal održivog rasta. U tom smislu naglašava se veća uloga fiskalne politike. Analitičari MMF-a ističu tako i da su u većini zemalja uznapredovale strukturne reforme zahvaljujući čemu se rast više oslanja na poboljšanja proizvodnosti. Važan dio ukupnog okvira ekonomskih kretanja je i rast inflacije, a s tim u vezi u MMF-u su se posebno pozabavili većim udarom poskupljenja hrane u zemljama u razvoju. Ukratko, zaključuju kako će poskupljenje hrane više pogoditi zemlje srednje i istočne Europe nego zapadnoeuropske. Tome je, prema MMF-u, nekoliko razloga. Zbog nižih dohodaka i općenito životnog standarda, udjel cijena prehrambenih proizvoda u potrošačkoj košarici u tim je zemljama veći nego u razvijenim. Kao dodatni razlog navodi se i loše vrijeme koje je pridonijelo znatnom smanjenju proizvodnje hrane. Na rast cijena prehrambenih proizvoda u tim su zemljama utjecali i pojačana trgovina hranom, skuplji transport, te specifični faktor – rast plaća koji je potaknuo potrošačke apetite.