Mlada Hrvatica otišla na sjever Europe trbuhom za kruhom: 'Ne razmišljam o povratku u Hrvatsku'

Foto: Ilustracija / Thinkstock Foto: Ilustracija / Thinkstock

Školstvo i zdravstvo su besplatni, točnije, financiraju se iz poreza koji su visoki – čak i do 60 posto bruto plaće.

Odlazak mladih u inozemstvo česta je tema, naročito u posljednje vrijeme. U toj je statistici i ime 25-godišnje Karoline Martan koja je prije gotovo dvije godine, sasvim iznenada, otputovala u Dansku, točnije u Kopenhagen, piše Varaždinski.hr.

Karolina je usporedno s obavezama na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, radila brojne studentske poslove, a prilikom pisanja diplomskog rada sasvim slučajno pružila se prilika za odlazak u Dansku.

"Jedan od najdužih i najdražih poslova tijekom fakulteta bio je čuvanje djece, tako da sam na internetu objavila kako tražim takav posao. Pišući diplomski rad zaboravila sam već na taj oglas, no par tjedana kasnije javila mi se gospođa iz Danske kojoj se dopao moj životopis i koja me pozvala da dođem raditi kod njih. Nakon upoznavanja putem Skypea prihvatila sam ponudu", ispričala je Karolina te dodala kako je oduvijek željela putovati i upoznavati nove ljude.

"Školstvo i zdravstvo su besplatni, točnije, financiraju se iz poreza koji su visoki – čak i do 60 posto bruto plaće! Zvuči strašno, no ovdje su plaće dovoljno visoke tako da, i kad se odbije taj porez, ostane ti i više nego dovoljno. Danske tvrtke su san svakog radnika. Puno radno vrijeme iznosi 37 sati tjedno, a gotovo je nezamislivo da posao nosiš kući ili da ostaješ duže na poslu. Osim toga, nitko se ne boji za svoju plaću jer o tome se brinu sindikati koji efikasno štite prava radnika. Što se tiče školovanja, svi redovni studenti primaju stipendiju u iznosu od 5.000 kuna, pod uvjetom da rade minimalno 10 sati tjedno", objašnjava mlada Hrvatica.

Kaže kako su nekretnine prilično skupe, no njena je situacija nešto bolja jer joj dečko studira i ima pravo na studentski smještaj.

Nekretnine u Danskoj su jako skupe, pogotovo u Kopenhagenu, ali to nije jedini problem. Ovdje je ponuda nekretnina daleko manja od potražnje, pa tako da bi uopće kupio ili unajmio nešto, najprije moraš biti na listi čekanja. Prosječna cijena unajmljivanja jedne sobe u zajedničkom kućanstvu iznosi 4.000 do 5.000 kuna, a za jednosoban stan mnogi parovi plaćaju i više od 10.000 kuna – opisala je

Na pitanje razmišlja li o povratku u Hrvatsku, jasno odgovara: "U Hrvatsku se ne bih vratila živjeti za stalno, ali bih voljela češće ići u posjetu".

Karolininu priču u cijelosti pročitajte na stranicama Varaždinskog.hr.

Komentari (13)
  • Twixer
    Twixer 13:40 23.4.2017.

    Barbosa


    evo, npr. jedan moj mlađi poznanik , inaće arhitekt, je godinu dana radio na održavanju travnatih terena golf igrališta u US(kosio travu i nateravao krtice) dok nije upravo u kanadi našao posao u struci…

    Interesantno da je kosio travu u US, a zaposlio se kao arhitekt u Kanadi. :)

    Ogromna je razlika izmedju Kanade i US kada je u pitanju zaposljavanje ljudi. U US je bitno sta znas, a u Kanadi je najbitnije koga znas. On je upoznao na tom terenu nekoga iz Kanade ko mu je nasao posao. U Kanadi nemozes dobiti nikakv bolji posao, a da nemas nekoga da te pogura.

    Zato i imamo 700% deficit robne razmjene sa Njemackom, 300% sa Hrvatskom i 100% sa BiH. :)

  • Barbosa
    Barbosa 9:40 22.4.2017.

    Twixer


    Barbosa


    u pranju suđa ili konobarenju ili baušteli rijetko tko traži smisao ali od nekuda se mora poćeti


    Meni zbilja nije jasno zasto svi ovdje omalovazavate gradjevinu.

    To je dobro placen posao. Iznadprosjecno je placen svugdje pa cak i u Hrvatskoj.

    kolega, uopće smisao posta nije bio raspravljati u smijeru u koji si krenuo izvlačeći djelove moga posta iz konteksta i ne vidim zbog ćega si uopće steko dojam da ikako karakteriziram navedene djelatnosti???

    smisao komentara je bila upravo tema članka, tj. smisao školovanja i zapošljavanje u razvijenijim drž. EU a upravo navedeni poslovi, bez obzira na školovanost, su početni poslovi velikog dijela naših emigranata koje obavljaju dok ne se ne snađu i upoznaju jezik i sustav

    kada jednom upoznaju jezik i sustav, sa tih početnih poslova, svako preferira i traži zaposlenje shodno svome zvanju, školovanosti, diplomi… pa tako i npr. inžinjeri građevine od kojih mnog prvo rade jednostavnije poslove dok ne dođu u poziciju da se zaposle u struci

    evo, npr. jedan moj mlađi poznanik , inaće arhitekt, je godinu dana radio na održavanju travnatih terena golf igrališta u US(kosio travu i nateravao krtice) dok nije upravo u kanadi našao posao u struci…

    također, pošto se komentiralo o “smislu” života, iako su dobro plačeni, nisam uvjeren da večina sa 40-50etak godina sebe vidi na jednostavnijim građevinskim ili ugostiteljskim poslovima

  • trnovec
    trnovec 9:23 22.4.2017.

    A zašto bi se vratil!??? U RH ne funkcionira zdravstvo, ne funkcionira sudstvo, obrazovanje forsira vjeronauk, a informatika je izborna. WTF???

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!