Mjere poticanja zapošljavanja djeluju, Europljani doznali tko od njih profitira

Autor: Sergej Novosel Vučković , 17. ožujak 2019. u 22:00
Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić s europskim kolegama u Bruxellesu/EUROPSKA UNIJA

Hrvatska će u prvoj polovici iduće godine predsjedavati Vijećem EPSCO-a i iznijeti svoje primjere dobre prakse u dizanju zaposlenosti.

Vijeće za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i pitanja potrošača (EPSCO), sastavljeno od ministara nadležnih za zapošljavanje, socijalna pitanja, zdravstvo i zaštitu potrošača u svih 28 država članica EU, upoznalo se u petak na sastanku u Bruxellesu s naporima koje Hrvatska, najmlađa članica Unije i jedna od onih s najvećom stopom nezaposlenosti (zadnji potpuni podaci Eurostata, iz siječnja 2019. kad nije glavna turistička sezona koja angažira brojne sezonske radnike, govore o sezonski prilagođenoj stopi od 7,6 posto, lošije su redom Francuska, Italija, Španjolska i Grčka) postiže u "borbi" s tim gorućim društveno-gospodarskim problemom.

Oni su, sudeći prema onome što je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić iznio kolegama, vrlo dobri – lani je Hrvatska, kazao je ministar, imala 100.000 zaposlenih više u usporedbi sa stanjem 2014. godine. U prilog smanjenju nezaposlenosti koja je rezultirala spomenutom stopom, idu i podaci o prepolovljenoj stopi nezaposlenosti mladih, kojih je sad 20% (još 2013. s ulaskom u EU iznosila je 50%).

To su dokazi
"To je dokaz da Garancija za mlade i mjere aktivne politike zapošljavanja kojima se potiče zapošljavanje funkcioniraju", naglasio je Pavić i dodao da je aktualna Vlada za te mjere u protekle dvije godina utrošila 4,5 milijardi kuna, a ove godine još dvije milijarde. Neke od mjera koje su se pokazale efikasnima, a posebno su naglašene članovima EPSCO-a, su program Zaželi, kojim se omogućava zapošljavanje 7000 teže zapošljivih žena u ruralnim krajevima, te mjere aktivne politike zapošljavanje koje su obuhvatile već više od 68.000 ljudi. Zaželi, kroz koji novozaposlene žene skrbe o 35.000 starijih kućanstava, program je koji je financiran i europskim novcem.

Pavić se, navode iz Ministarstva, osvrnuo i na osnaživanje vještina zaposlenih i nezaposlenih (tzv. upskilling i reskilling) koje će biti jedan od proriteta hrvatskog predsjedanja Vijećem EPSCO-a u prvoj polovici 2020. O toj će problematici u svibnju 2020. u Splitu biti i konferencija na ministarskoj razini EU. U sklopu hrvatskoga predsjedanja ovim tijelom, koje se podudara i s hrvatskim predsjedanjem Vijećem EU u prvoj polovici iduće godine, bit će održana i konferencija u Dubrovniku, na temu ESF+, tj. Europskog socijalnog fonda Plus. 

On je, podsjetimo, nastao kao spoj Europskog socijalnog fonda, Inicijative za zapošljavanje mladih, Fonda europske pomoći najsiromašnijima, te Programa EU za zapošljavanje i socijalnu inovaciju te Programa zdravstva EU. Kako je objašnjeno u Europskom parlamentu, ESF+ treba unaprijediti socijalnu politiku EU, čime bi se dobio i 'racionalniji' socijalni fond. Cilj je njime doprinijeti stvaranju novih radnih mjesta, povećanju kvalitete rada i produktivnosti, olakšavanju ljudima da pronađu posao u drugim dijelovima Unije, objašnjavaju iz EU.

Jača konvergencija tržišta rada 
"ESF+ je jedan od glavnih instrumenata podrške uspješnoj provedbi Europskog stupa socijalnih prava, ali i mogućnosti da se europskim sredstvima odgovori na izazove utvrđene u nacionalnim reformskim programima", ocijenio je ministar Pavić i kazao da Hrvatska pozdravlja daljnju provedbu Stupa da bi se postigle jače konvergencije tržišta rada i stvorile jednake mogućnosti, a zapošljavanje i usklađivanje obrazovanja s tržištem rada doprinijeli jačanju gospodarstva. 

Komentirajte prvi

New Report

Close