Mirovina i aktivno starenje naziv je konferencije koja se danas u hotelu Esplanade održava u organizaciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Večernjeg lista, a pod pokroviteljstvom Ministarstva rada i mirovinskoga sustava.

– Važna je ovo tema za državu i po pitanju pada nataliteta i činjenice da stanovništvo stari i živi sve dulje. Nadam se da ćemo poslati jasnu i za ovu zemlju važnu poruku – kazao je na početku konferencije glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević.

Ministar financija Zdravko Marić kazao je kako su mirovine najveća rashodovna stavka proračuna, a za ovu godinu planiran je iznos od 40,1 milijarde kuna. – Podsjećam kako smo 2016. godine prvi put nominalno uspjeli zamrznuti rashodovnu stranu proračuna, a jedina stavka koju nismo dirali bile su mirovine. 

A u perspektivi mirovinskog sustava moramo gledati i pedeset godina unaprijed kao bi se cijeli taj sustav postavio na stabilne noge. Tada smo uspjeli napraviti to što smo zacrtali i otvorili put za nešto za što smo se odredili. Rekli smo da višak prihoda nećemo nekontrolirano prelijevati u potrošnju već smo otvorili prostor za porezno, neporezno i administrativno rasterećenje.

U tri kruga bilo je riječi o suficitu od sedam milijardi kuna. Takve efekte očekujemo i ove te narednih godina – kazao je Marić i dodao: – Mirovine imaju velik utjecaj na proračun i fiskalnu politiku. Upravo na tom području smo jasno zauzeli stav da na toj stavci ne bude nikakvih smanjivanja već da radimo na tome da mirovine s vremenom budu sve veće. Izazovno je to područje ne samo za Hrvatsku već za cijelu EU.

Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić dodao je kako su se paralelno provodile mirovinska i porezna reforma. – Vlada je svjesna da su mirovine male, ali radimo sve kako bi postale veće. I upravo je to bio cilj mirovinske reforme sa šest zakona koji su doneseni krajem prošle godine, Ljudi nam nisu samo brojke, znam koliko im je teško jer i moja baka živi sa 1800 kuna mirovine – naglasio je Pavić.

Tri stručna predavanja Na konferenciji će se održati niz stručnih predavanja. “Što smo htjeli postići mirovinskom reformom?” naziv je predavanja koje će održati pomoćnica ministra rada i mirovinskoga sustava Melita Čičak, “Uloga HZMO-a” naziv je predavanja koje će održati ravnatelj HZMO-a Josip Aladrović, dok će prof. Hrvoje Šimović s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu održati stručno predavanje o temi „Pogled izvana“.

Nakon uvodnog dijela uslijedit će dvije panel-rasprave. Na prvoj “Što je donijela mirovinska reforma sadašnjim i budućim umirovljenicima?” raspravljat će Majda Burić, državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava, Ante Žigman, ravnatelj HANFA-e, Josip Aladrović, ravnatelj HZMO-a, Iskra Primorac, ravnateljica REGOS-a i Predrag Bejaković, istraživač Instituta za javne financije.

Tijekom tog panela čut ćemo kakva je “osobna karta” postojeće umirovljeničke populacije, zašto je udio mirovina pao ispod 40 posto prosječne plaće, koliko bi hrvatski građani morali raditi da bi im mirovina bila 70 posto njihove plaće i koliki je prosječni omjer mirovinskih primanja u većini zapadnih zemalja.

Očekuje nas i odgovor na pitanje kakve mirovine mogu očekivati mlade generacije, dvadesetogodišnjaci ili tridesetogodišnjaci koji tek ulaze u svijet rada, ali i imaju li mirovinski fondovi dovoljno prostora za ulaganje u Hrvatskoj jer je naše dioničko tržište premalo za kapital kojim oni raspolažu. Sindikati su dosad tri puta skupljali potpise protiv neke Vladine odluke i svaki put skupili su dovoljan broj. Što ako i sada prikupe dovoljno potpisa protiv rada do 67. godine i oštre penalizacije prijevremenih mirovina? Ministar Marko Pavić kaže da sindikalni zahtjevi znače manje mirovine i 45 milijardi duga našoj djeci i unucima. Na konferenciji bismo trebali doznati i računicu kako se došlo do tog iznosa.

Neki dan smo slušali raspravu na okruglom stolu sindikata znanosti s dvije dosta oprečne tvrdnje o ulozi drugog mirovinskog stupa. Jedna je da je mirovinska reforma jedina uspješna reforma koju je Hrvatska provela dosad, a druga da je to najveća pljačka i prijevara. Otkud takve oprečne tvrdnje nakon više od 20 godina rasprave i 17 godina iskustva? Jesmo li stvarno pogriješili što nismo nacionalizirali drugi stup kao druge tranzicijske države?

Doznat ćemo i koju mirovinu biraju osiguranici drugog stupa koji su od početka godine krenuli u mirovinu. Kako aktivno starjeti Na drugoj panel-raspravi na temu „Aktivno starenje“ u raspravi će sudjelovati Melita Čičak, pomoćnica ministra rada i mirovinskoga sustava, Ivo Bulaja, pomoćnik ravnatelja HZMO-a, Višnja Fortuna, predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske i Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, Zdenka Čuhnil iz Matice umirovljenika te Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

U toj ćemo raspravi doznati kakva je hrvatska statistika kad je riječ o starijim osobama, ali i kako aktivno i zdravo starjeti te što bi uopće bio neki hrvatski model aktivnog starenja koji se zagovara, odnosno kojemu se teži. Bit će to prilika i da doznamo koliko se uopće starija populacija u Hrvatskoj bavi svojim zdravljem, što je najviše muči kad je o tome riječ, ali i što se sve čini da joj se olakša. Razgovarat će se i o svim planovima koje država ima u cilju poboljšanja života starije populacije te vezano za to što sve radi Matica umirovljenika, koliko nam fondovi EU mogu biti od pomoći, što sve rade razvijenije i bogatije zemlje…