Ministar Ljubović: Nitko ne želi upravljati Šipadom ili ga kupiti

Autor: Gorden Knezović , 06. ožujak 2006. u 06:30

Privatizacija je planirana bez sporne imovine nekad vodećeg BiH drvoprerađivača u Luci Šibenik

Istraga Tužiteljstva BiH u sarajevskom Šipad eksport importu mogla bi odgoditi za svibanj najavljenu privatizaciju tog nekada vodećeg poduzeća drvnoprerađivačke industrije u BiH, ustvrdio je ministar trgovine i turizma Federacije BiH Maid Ljubović. Ministar je negirao tvrdnje pojedinaca iz Šipada kako je utvrđeno da poduzeće posjeduje stotine milijuna eura na računima u stranim bankama te je rekao da je to poduzeće u stvari bez novca.

Ministar protiv uprave
Ministarstvo trgovine imenovalo je prošle godine Nadzorni odbor koji je trebao iznaći rješenje za hipotekarne kredite poduzeća koji su stigli na naplatu. Odlučeno je da se imovina proda kako bi se namirili dugovi. Ljubović je ustvrdio i kako nitko ne želi preuzeti upravljanje poduzećem niti ga itko želi privatizirati. Menadžment poduzeća je optužio kako proteklih godina nije ništa zaradio te da su od uzetih kredita isplaćivane plaće. Najavljena privatizacija planirana je bez Šipadove imovine u Luci Šibenik. Ministar Ljubović ustvrdio je kako će se pitanje te imovine rješavati međudržavnim sporazumom BiH i Republike Hrvatske, a podsjetio je kako je Republika Hrvatska donijela zakon kojim se zabranjuje prodaja imovine u priobalju. Dioničari Šipad eksport importa uputili su još prošle godine Agenciji za privatizaciju F BiH zahtjev za što bržom privatizacijom tog poduzeća. Još je tada Ljubović tvrdio kako će privatizacija biti dovršena do kraja godine premda je direktor poduzeća Mustafa Pločo tužio Ministarstvo trgovine i turizma F BiH zbog isknjižnjenja imovine poduzeća u Luci Šibenik, a planirana je prodaja 67 posto državne imovine u Šipad eksport imoportu. Pločo je tada rekao kako bi sukladno potvrđivanju sporazuma o sukcesiji bivše zajedničke države od Hrvatskog sabora imovina u Luci Šibenik trebala biti vraćena poduzeću. Prije godinu dana vrijednost Šipada za privatizaciju procijenjena je na oko pet milijuna eura.
Krajem prošle godine Tužiteljstvo BiH zatražilo je od Agencije za istragu i zaštitu BiH SIPA oduzimanje dokumentacije o Šipadu u Ministarstvu trgovine i turizma F BiH. Prema tvrdnjama medija nakon izuzimanja dokumentacije Tužiteljstvo je najviše zanimala prodaja imovine poduzeća u drugim zemljama. Ljubović je negirao tvrdnje kako je glavni problem koji zanima istražitelje prodaja Šipadove imovine u Hrvatskoj.

Privatizacija ili stečaj
Iz Tužiteljstva BiH još ne najavljuju podizanje optužnica za nezakonite radnje i zloporabu ovlasti u Šipad eksport importu, ali je Ljubović najavio kako se priprema privatizacija poduzeća. Rekao je kako je nakon jednogodišnje stanke konačno održana skupština dioničara na kojoj je zaključeno da je privatizaciju potrebno provesti prije nego što poduzeće bude moralo u stečaj.
Tužiteljstvo BiH pokrenulo je istragu o nezakonitostima i prekoračenjima ovlasti u Šipadu zbog prijave Financijske policije F BiH u kojoj se navodi kako su tri osobe zbog prekoračenja ovlasti poduzeće oštetile za 1,28 milijuna eura. Za prekoračenje ovlasti sumnjiče se bivši direktor Azit Šandilija, direktorica financija Vildana Jakić te direktorica Šipadova poduzeća u Francuskoj Amira Tirić. Pločo traži istragu za nezakonite radnje vezane za Šipadovo poduzeće u Njemačkoj, Sideks.

Propast prijeratne proizvodnje namještaja u Bosni i Hercegovini

U Federaciji BiH kao i u Republici Srpskoj prakično ne radi nijedno od velikih prijeratnih poduzeća za proizvodnju namještaja. Sva ta poduzeća opterećena su višemilijunskim dugovanjima te viškom radnika, a proizvodnja namještaja nakon rata uglavnom je ostala neobnovljena. U Republici Srpskoj je privatizirano samo poduzeće Kozara iz Bosanske Dubice. Stečaj prijeti Vardi iz Višegrada, Magliću iz Foče, Jadaru iz Zvornika, bratunačkom Jadaru, Planinskom iz Han Pijeska, Stakorini iz Čajniča i bijeljinskoj Stolariji. Formirana je grupacija drvne industrije pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH u koju su se učlanila 23 poduzeća, no poslijeratna privatna poduzeća poput Dallasa, Finvesta, Kontinentala, Palavra, Ipregnacije Holz, FIS-a, Vukelića, Fagusa, Enterijera i Nove forme sve više preuzimaju proizvodnju namještaja od velikih prijeratnih sustava poput Šipada i Krivaje.

Komentirajte prvi

New Report

Close