Iako  je liberalizacija tržišta električne energije u Hrvatskoj na snazi već nekoliko godina, većina igrača tvrdi da je tržište i dalje uglavnom regulirano te da HEP i dalje koristi svoj monopolistički položaj.

To se možda i najbolje ugleda na funkcioniranju Hrvatske burze električne energije – CROPEX koja trguje samo minimalnim količinama struje, a nedavno se i spojila s istovjetnom slovenskom burzom. Poseban je slučaj reguliranje tržišta obnovljivih izvora energije (OIE) koje je u svojevrsnom vakuumu jer je zakon koji bi uredio taj sektor već više puta prolongiran. Ukupan volumen subvencija za OIE je narastao, a Vlada do sad nije imala snage odlučiti hoće li tu višu cijenu platiti građani ili operateri. 

U prvo čitanje
Vlada je tako jučer uputila u saborsku proceduru, na prvo čitanje, prijedloge izmjena i dopuna zakona o obnovljivim izvorima energije (OIE) te o energetskoj učinkovitosti, kojima je cilj daljnja liberalizacija tržišta električne energije, promicanje uporabe energije iz obnovljivih izvora, kao i ostvarivanja ušteda u njenoj potrošnji. Državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Ivo Milatić kazao je da se u ove izmjene išlo zbog daljnje liberalizacije tržišta te postizanja ravnoteže interesa operatera i OIE sektora.

"Prijedlogom zakona propisuje se obveza opskrbljivača električne energije da otkupljuju određen udio izražen u postotku u neto isporučenoj električnoj energiji povlaštenih proizvođača električne energije, dok bi preostali udio od ukupno neto isporučene električne energije povlaštenih proizvođača hrvatski operator tržišta električne energije prodavao na tržištu električne energije", kaže Milatić. Iz udruge Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), koja okuplja 80% projekata OIE u našoj zemlji, pozdravljaju da se nešto pokrenulo nakon što se gotovo tri godine od donošenja zakona o Obnovljivim izvorima energije nije događalo ništa. 

"Važno je istaknuti da EU sa svojim energetskim politikama ide prema donošenju jednog zakona, zakona o energiji, u kojem su primarno zastupljeni OIE jer 80% svih novih energetskih investicija u Europi su iz OIE. Sve ostalo su podzakonske izmjene koje se usklađuju promjenama na tržištu i novim tehnologijama", kaže Maja Pokrovac, direktorica OIEH-a. 

Isplaćeno 1,9 milijardi kuna
Dodaje da već dvije godine predlažu održivo rješenje problema financiranja domaćih resursa u Hrvatskoj vezano uz obvezu otkupa zelene energije od strane opskrbljivača. "Opskrbljivači kupuju i prodaju na tržištu, a udio EE iz poticanog sustava nije tržišna kategorija i upravo zato i sami proizvođači smatraju da poticani model ne smije uzrokovati gubitke opskrbljivačima.  Proizvođači u poticanom sustavu imaju svoja stečena prava koja se ne smiju mijenjati", kaže Pokrovac.

Radi se o projektu Transparentno koji predviđa ukidanje postojećeg sustava naplate naknade za OIE te da se svakom potrošaču na računu jasno naznači koliki udio njegovog računa otpada na obnovljivu energiju i subvenciju za nju. U Hrvatskoj je u sustavu poticaja ukupno 766 MW instalirane snage OIE, a od čega 573 MW otpada na vjetroelektrane. Lani je ukupno isplaćeno 1,9 milijardi kuna za 2,27 TWh električne energije iz OIE.