Među 40 smo najbogatijih, ali ne i po kupovnoj moći

Zaduženost kućanstva je 35,3 posto BDP-a/Marjan SuŠenj/PIXSELL Zaduženost kućanstva je 35,3 posto BDP-a/Marjan SuŠenj/PIXSELL

Prosječni građanin Hrvatske lani je imao 14.924 eura financijske imovine i 4363 eura obveza.

Sa 10.560 eura neto financijske imovine s kojom raspolaže prosječni građanin, Hrvatska je 33. najbogatija zemlja svijeta. U društvo najbogatijih u 2018. nije nas plasirao (ne)opravdani optimizam vladajućih u pohodu na fotelje već deseto po redu Allianzovo Izvješće o globalnom bogatstvu. Štoviše, rang na ljestvici ostao je isti kao i lani pa se postavlja pitanje otkud raskorak između percepcije života u Lijepoj našoj (i vala emigracije) i brojki o bogatstvu?

"To je dobro poznat podatak oko kojeg se vrtimo već niz godina. Hrvatska i po brojnim drugim pokazateljima pripada u 30-40, najdalje do 50-tak "najbogatijih" zemalja svijeta. Na kraju, mi smo u EU, najelitnijem svjetskom klubu razvijenih zemalja. To što smo pri dnu ljestvice u prvoj ligi ne znači da smo u drugoj ili trećoj", komentira ekonomist i direktor Arhivanalitike Velimir Šonje. Iz izvješća, koje detaljno analizira imovinu i dugove kućanstva, crno na bijelo vidljivo je da je prosječni građanin Hrvatske lani imao 14.924 eura financijske imovine i 4363 eura obveza.

Premda je financijska imovina prošle godine rasla najsporije u zadnjih sedam godina (3,8 posto), ispada da više od milijun naših sugrađana za sebe može reći da spada u srednju klasu.  Kako s druge strane tumačiti stupce i stupce novinskih redaka i televizijske minute o (riziku od) siromaštva? Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije, kojem teme siromaštva i nejednakosti spadaju u područje znanstvenog interesa, ističe da se prema relativnim mjerama u pojedinci u riziku od siromaštva ubrajaju oni koji raspolažu s dohotkom manjim od 60 posto medijalnog.

(Inače, medijalna plaća u lipnju iznosila je 5595 kuna.) "Po toj mjeri u Hrvatskoj oko petine stanovništva je u riziku od siromaštva. Ako pitate ljude da li se subjektivno osjećaju siromašnima, puno ih se više, gotovo polovica, tako doživljava", kaže Bejaković dodajući da se za to u brojkama ne može naći racionalne podloga za to.  "Dojam je puno jači od stvarnosti i činjenica. U Hrvatskoj postoji vjerovanje da smo zemlja pogođena s velikim nejednakostima među pojedinim slojevima građana.

No, Hrvatska je zapravo u prosjeku Europe s tendencijom stagnacije pa čak i blage smanjivanja društvenih nejednakosti", napominje Bejaković ističući da imamo "kulturu plakanja". Ne može se osporiti da se u Sloveniji ili Austriji bolje živi. Netko će reći da je rat davno završio, ali treba imati na umu da je ipak trajao godinama, da se dogodila privatizacija, da imamo klijentelizam i političke elite takve kakve imamo. Te stvari se ne mogu promijeniti preko noći, demokratski i društveni razvoj je spor", zaključuje Bejaković.

Vrijedi napomenuti da i same podatke istraživanja treba promatrati uz ogradu. Hrvatska je 33. od 53 zemlje gleda li se neto financijska imovina per capita, ali iznos ne uzima u obzir paritet kupovne moći, odnosno ne gleda koliko se za navedeni iznos eura može proizvoda ili usluga "kupiti", a ta snaga ovisi o razini cijena. "Hrvatska ima visoku razinu cijena (97 % europskih, op.a.) pa se slika mijenja uz korekciju za kupovnu moć", ističe ekonomist Željko Lovrinčević. S druge strane, Lovrinčević iščitava anomalije na makroekonomskoj razini. 

"Evidentno je da postoji bogatstvo, a istodobno ne postoji porez na bogatstvo, na nekretnine, na progresivno oporezivanje nasljedstva... Sve su to potencijalni blokovi za porezne prihode i, konačno, rasterećenje troška rada na transparentan i primjeren način umjesto kroz paušalne obrte i neoporezive primitke koji otvaraju niz novih problema i motiviraju na poreznu evaziju", kaže naš sugovornik, ujedno član radne skupine za poreznu reformu. 

A izvješće izrijekom kaže da je bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava skočila lani 4 posto, blago brže od prethodne godine. Za to su ponajviše zaslužni osiguranje i mirovine s rastom oko 6 posto na koje otpada četvrtina ukupne imovine.  Bankovni depoziti čine 52 posto imovine uz 4,4 posto rasta, najviše u zadnjih sedam godina unatoč povijesno niskim kamatama. Istovremeno, dug je porastao 4,6 posto što u Allianzu smatraju potvrdom normalizacije nakon godina razduživanja.

Zaduženost kućanstva je 35,3 posto BDP-a, sedam postotnih bodova manje od rekordne 2010.  Najbogatija zemlja po neto financijskoj imovini je SAD, s prosječnih 184. 410 eura po stanovniku, slijedi Švicarska s 173.840 eura, a treći Singapur s 100.370 eura. Oko 1,04 milijardi ljudi u svijetu spadalo u srednju klasu, a lani je prvi puta u deset godina njezino bogatstvo stagniralo. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve