Svi poduzetnici Brodsko-posavske županije, njih ukupno 1592, u 2012. ostvarili su ukupni neto gubitak od 130 miljuna kuna, stoji u analizi tvrtke Bisnode. Svi poduzetnici županije ostvarili su ukupno 7,94 milijardi kuna prihoda, što je za milijardu kuna manje nego u 2008. godine, odnosno 11 posto manje.

"Vrijednost ukupnih prihoda ostvarenih u 2012., nakon dvogodišnjeg rasta, zapravo je povratak na razinu prihoda iz 2009. kada je prihod iznosio 7,9 milijardi kuna", kaže Nikola Nikšić, direktor strateškog razvoja i analitike Bisnodea. Poduzetnici su započeli bilježiti gubitke koji su intenzivno rasli u županije te godine i sljedeće četiri godine. U petogodišnjem je razdoblju stoga promijenjen odnos gubitaša u odnosu na dobitaše. Dok je 2008. godine bilo 74 posto poduzeća s dobiti, ta je brojka 2012. godine pala na 66 posto, što znači da je 1050 poduzeća poslovalo s dobiti, a 542 s gubitkom. "Unatoč negativnom trendu, aktualni omjer 66 naprama 34 posto znatno je povoljniji od prosjeka Hrvatske koji iznosi 55 naprama 45 posto", tumači Nikšić. Kod srednjih i velikih poduzeća broj dobitaša kumulativno se smanjio s 34 na 23, a broj gubitaša povećao sa jednog na 13. Udio poslovnih subjekata u većinskom inozemnom vlasništvu iznosi svega 2,8 posto (45 od 1592 poduzeća) što je gotovo četiri puta manje od udjela inozemnih poduzetnika na razini cijele Hrvatske. U Brodsko-posavskoj županiji radi 1556 malih kompanija, 31 srednja i pet velikih.

U svima njima radi ukupno 16 tisuća zaposlenika. Od pet velikih poduzeća, jedno je krajem 2012. završilo u stečaju, a riječ je o V.A.M.-ING-u. Projektgradnja je zaključila postupak predstečajne nagodbe ulaskom vjerovnika iz Agrokorovog sustava u vlasničku strukturu. Zajedničko preostaloj trojci velikih poduzeća zajedničko je da u svojim nazivima imaju Đuro Đakovi". Koliko je Đuro Đaković bitan sustav za županiju govori i podatak da od 31 srednjeg poduzeća, četiri  također u nazivu imaju Đuro Đaković. U razdoblju od 2008. do 2012. godine broj srednjih i velikih poduzeća nije se mijenjao, a u odnosu na 1272 mala koja su bila aktivna u 2008. godini, broj od 1556 u 2012. predstavlja rast od 22,3 posto.

Unatoč povećanju broja poslovnih subjekata, broj zaposlenih kod malih se smanjio za jednu tisuću pa zapošljava ukupno 9422 radnika. U petini aktivnih poslovnih subjekata (312) nema zaposlenih. Ta brojka je značajno manja od 30 posto koliko je udio poslovnih subjekata bez ijednog zaposlenog u cijeloj Hrvatskoj. Nešto više od 330 poduzeća ima samo jednog zaposlenog, 26 ima više od 100, a jedan preko tisuću zaposlenih, točnije 1404. Riječ je o poduzeću Bilfinger Đuro Đaković montaža. "Dobro je istaknuti da u odnosu na 2011. godinu, 16.007 zaposlenih u 2012. godini predstavlja makar simboličan rast od 0,5 posto. Ukupan prosječni broj zaposlenih u županiji identičan je prosjeku Hrvatske, dok je prosjek  kod malih za županiju znatno veći od prosjeka za Hrvatske, i to se odstupanje ponavlja kao i kod prethodne dvije analizirane županije regije istok", kaže Nikšić. I u ovoj županiji, ali sa znatno manjim udjelom nego je to kod većine drugih županija (oko 30 posto), vodeća grupa djelatnosti po broju poslovnih subjekata je trgovina čiji je udio gotovo 21,6 posto. Po broju zaposlenih (3543 ili 22,1 posto) i ukupnim prihodima (1,2 milijarde ili 15,4 posto) neprikosnovena je metalna industrija predvođena Bilfinger Đuro Đaković montaža i Đuro Đaković TEP čiji ukupni prihodi od 875 milijuna kuna čine 11 posto ukupnih prihoda na razini cijele županije.

U Slavonskom Brodu koncentrirano je nešto više od 67 posto gospodarstva županije mjereno brojem zaposlenih i prihodima. Po tome se taj grad pozicionira na sam vrh rang-ljestvice županijskih gospodarskih centara. U 916 poslovnih subjekata sa sjedištem u Slavonskom Brodu u 2012. godini radilo je 10.966 ljudi i ostvarilo 5,3 milijardi kuna prihoda. Udjeli izvoznih prihoda malih i srednjih poduzeća županije odgovara prosjecima Hrvatske, s tim da je kod malih kompanija u zadnje dvije godine uočen značajniji rast. Kod izvoza velikih poduzeća u županiji  je uočen atipičan vrijednosni podatak za hrvatsko gospodarstvo od 51,9 posto. Kumulativni udio izvoza u prihodima kod velikih poduzeća na razini cijele države, koji su ujedno i najača izvozna skupina, iznosio je 17,2 posto.

"Treba imati u vidu da se radi o maloj skupini poslovnih subjekata, tri 'zdrava' velika, od kojih su dva (Bilfinger i Đuro Đaković TEP), u 100-postotnom inozemnom vlasništvu, a treći je Đuro Đaković specijalna vozila koji izvozom pokriva samo 30 posto vrijednosti uvoza", objašnjava Nikšić. "U uvjetima rasta nezaposlenosti i minimiziranja manevarskog prostora za pronalaženje novog posla u slučaju gubitka postojećeg, fokus je na sigurnost radnog mjesta i osnovnih prinadležnosti iz rada, urednošću isplata i podmirenja obveza doprinosa", kaže Nikšić. Rasponi između prosječnih neto plaća malih i srednjih poduzeća u županiji odgovaraju odnosima za cijelu Hrvatsku, no apsolutne vrijednosti neto plaća malih i srednjih kompanija u županiji su 20 posto niže od prosjeka malih (3962 kuna ) i srednjih (5026 kuna) za Hrvatsku. 

Armando Brighenti

Malo hrvatsko tržište

Armando Brighenti, predsjednik Uprave tvrtke Tang iz Nove Gradiške nije zadovoljan stanjem u malom i srednjem poduzetništvu Brodsko-posavske županije. Dokaz tome je, smatra, nerazvijenost same županije, a poduzetništvo, kao glavni motor-pokretač privredne aktivnosti i punjenja "blagajni", je na istom nivou. "Problem je nepostojanje prave industrijske strategije, brzog i kvalitetnog pristupa sredstvima i državnim potporama, birokratske barijere. Nažalost tu je prisutan i jedan objektivni problem, a to je malo hrvatsko tržište koje nije u stanju 'progutati' veću serijsku proizvodnju određenog proizvoda", kaže Brighenti.

Igor Majdandžić

Konkurentna poduzeća

"Proizvodi i usluge po kojima je naša županija bila poznata krajem 80-ih i van granica tadašnje države više se ne mogu nuditi u tom obliku. Rat je uništio dio postrojenja, ali i zaustavio tehnološki razvoj i negativno utjecao na odljev, generiranje novih i usavršavanje stručnih kadrova", smatra Igor Majdandžić, direktor tvrtke Inin iz Slavonskog Broda. Uspoređujući poduzetništvo Brodsko-posavske županije s ostatkom zemlje, kaže da je malo konkurentnih poduzeća čiji su menadžeri uspjeli izdići svoje tvrtke iznad županijskog, ali i hrvatskog prosjeka. "Najveći problemi poduzetnika leže u su tromosti usvajanja modernih tržišnih pravila", kaže Majdandžić.

Ivica Kožul

Isplativa ulaganja

"Svjesni situacije da je naša brodsko-posavska županija po BDP-u ispod prosjeka svih županija i to velikih 46,7 posto, prisiljeni smo se maksimalno angažirati u svakoj poslovnoj aktivnosti, ne štedeći sebe i ulažući daleko veći trud nego li to čine poduzetnici u nekim drugim dijelovima Hrvatske ili pak drugim članicama Europske unije", kaže Ivica Kožul, diretkor tvrtke Kožul. On smatra da je za promjenu loše situaciju u gospodarstvu, poduzetniku potrebno dozvoliti da na kraju nekog ulaganja u Hrvatskoj, bez dodatnih sankcija izrekne: 'ovo ulaganje se isplatilo', a da mu na tom poslu i na toj zaradi nitko dobronamjeran ne zavidi", zaključuje Kožul.