Komentirajući poruke iz EU o Zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu, predsjednik Stjepan Mesić izjavio je jučer da je poslije izrečenog stava EU teško pretpostaviti da će ZERP, onakav kakav je, moći 1. siječnja stupiti na snagu. “Očekujem da ćemo vrlo brzo sjesti za stol, sve tri strane, i doći do funkcionalnog rješenja koje će zadovoljiti i ribare, i zemlje kojih se to tiče”, rekao je Mesić u izjavi za Hrvatski radio. Predsjednik Mesić rekao je i da poruke iz EU “nisu prijetnje, ali da se očito od Hrvatske traži da dođe do nekakvog kompromisa s našim susjednim zemljama, a i da budu svi zadovoljni i u Europi, i susjedi i mi sami”. Mesić je izrazio uvjerenje da će Hrvatska za dvije godine vjerojatno biti u EU pa treba naći rješenje koje će biti funkcionalno za ove dvije godine. Sada naši stručnjaci trebaju sjesti s europskim stručnjacima i naći kompromisno rješenje“, zaključio je Mesić. Kakav će taj kompromis izgledati, zasad još nije jasno. Po nekim izvorima, ZERP bi stupio na snagu neizmijenjen, ali se ne bi primijenjivao na članice EU. Po drugim neslužbenim informacijama, ublažili bi se dijelovi koji najviše smetaju Sloveniji i Italiji, ali bi se našlo rješenje za nadzor nad plovidbom i ribolovom u zaštićenom području. U Vladi i HDZ-u nemaju komentara na signale iz Bruxellesa i pitanja hoće li ZERP neizmijenjen stupiti na snagu 1. siječnja. Glasnogovornik Ratko Maček kaže da podržavaju ono što je o ZERP-u govorio predsjednik Mesić u Bruxellesu i drugdje.Premijer Sanader danas će doći na sastanak Europske pučke stranke, gdje će moći sresti i slovenskog premijera Janeza Janšu. Sastanak je sazvan prije i službeno kao temu neće imati ZERP. Predsjednik SDP-a Zoran Milanović jučer je pozvao premijera Ivu Sanadera da objasni hrvatskoj javnosti da li ministri EU kad traže od Hrvatske da poštuje potpisane dokumente i ne proglašava ZERP ”govore neistinu ili vrše pritisak na Hrvatsku te je li išta u aktima i djelovanju Vlade u zadnje četiri godine dalo povoda ministrima da daju takva upozorenja“. Milanović je od Sanadera zatražio da se prestane skrivati od javnosti i da građanima objasni što su on i državni tajnici potajice i bez znanja Sabora potpisivali u Bruxellesu na štetu Hrvatske. Upitan misli li na zabilješku koju su u lipnju 2004. godine potpisali državni tajnici ministarstava vanjskih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije po kojoj se Hrvatska obvezala da neće primjenjivati ZERP na članice EU dok se ne pronađe zajedničko rješenje, Milanović je odgovorio da je na Sanaderu da objasni na temelju kojeg dokumenta ministri EU traže od Hrvatske da ne primjenjuje ZERP jer ”to je dokument koji na jedan način tumači cijela Europa, a Sanader ga uopće ne tumači.

Mi u tome nismo sudjelovali, ne znamo detalje i okolnosti, pa tražimo odgovore od Sanadera“. ”Zoranu Milanoviću bi netko trebao reći da je izborna kampanja završena i da nema potrebe za propagandom“, odgovorio je na to Ratko Maček, glasnogovornik Vlade i HDZ-a. Pitanje ZERP-a pretvorilo se ”u čisto političko pitanje“, izjavio je profesor međunarodnoga javnog prava akademik Davorin Rudolf. Po njegovim riječima takav pritisak nije nikakva novost jer su i druge zemlje pristupajući Europskoj uniji bile izložene pritiscima. Na Hrvatskom saboru je da donese najracionalnije rješenje, no osobno ne bih odustao od proglašenja ZERP-a jer nekontrolirani izlov ribe s talijanske strane sve više dovodi u pitanje ribarstvo u hrvatskom obalnom pojasu. Europska unija trebala bi podržati Hrvatsku u naporima za očuvanje ”živih bogatstava mora“ i svi bi ribari trebali to poštovati, smatra Rudolf i pita zašto je Bruxelles šutio kad je Slovenija jednostrano, unatoč međunarodnom pravu, proglasila internim zakonom 4. listopada 2005. svoj ZERP, i to u moru u kojemu Hrvatska valjano ostvaruje svoja suverena prava. Provođenje odluke o ZERP-u zatražila je i komisija Iustitia et pax Hrvatske biskupske konferencije. Zastupnica Slovenije u Europskom parlamentu Ljudmila Novak u ponedjeljak navečer je pred eurozastupnicima u Strasbourgu izjavila da Hrvatska provodi jednostrane korake u smislu rješavanja graničnih pitanja sa Slovenijom, a da bi se morala držati dogovora s Ljubljanom ako želi dokazati da je ”kredibilna država kandidatkinja“ za ulazak u Europsku uniju. ”Hrvati su najprije počeli prodavati zemlju na spornom teritoriju na lijevoj obali rijeke Dragonje. Nakon toga su na spornom teritoriju sagradili most kod Hotize i Svetog Martina na Muri. Nedavno su u šumama Sniježnika malo-pomalo pomaknuli granicu i njihovi su šumari tamo počeli sjeći stabla”, rekla je slovenska eurozastupnica. Dodala je da su hrvatski geometri nedavno na području Razkrižja odredili teren za novu zgradu granične kontrole, doduše na području hrvatskog katastra, ali na parceli čiji su vlasnici slovenski državljani, a da o tome prethodno nisu obaviješteni vlasnici zemljišta ni slovensko ministarstvo vanjskih poslova.
(Igor Vukić, Zoran Daskalović)