Konzumu je rizik vezan za najmove težak 2,5 milijardi kuna?

Radi li što po pitanju najmova Izvanredna uprava nije odgovorila/Goran Stanzl/PIXSELL Radi li što po pitanju najmova Izvanredna uprava nije odgovorila/Goran Stanzl/PIXSELL

Projekt tzv. monetizacije nekretnina u kojima posluju trgovački centri u Mercatoru se započinjao više puta.

Mercator, najveći slovenski trgovački lanac koji je od prije četiri godine u većinskom vlasništvu Agrokora, pred prodajom je više važnih trgovačkih centara u Sloveniji.

Zvuči 'deja vu', no to je svježa vijest koja se jučer proširila iz slovenskih medija. Prema njima, već je prilično izvjesno i da bi kupac trebala biti austrijska kompanija Supernova, koja je i u Hrvatskoj najagilniji investitor u sferi šoping centara. Projekt tzv. monetizacije nekretnina, u okviru kojeg se određene nekretnine u kojima posluju trgovački centri prodaju, a potom ih se uzima u najam (sell&lease back) u Mercatoru se započinjao više puta.

I Ivica Todorić ga je inicirao nedugo nakon preuzimanja tog lanca. Glavni razlozi za to bili su, kao i kod primjene tog recepta u slučaju Konzuma, prezaduženost Agrokora, ali i pritisci kreditnih obveza i ugovornih klauzula samog Mercatora s njegovima s kreditorima.  No, dok je za Todorićeve ere u Mercatoru sve ostalo na pokušajima, Konzumova prodajna mreža već je godinama uglavnom pod dugoročnim ugovorima o najmu s nekretninskim fondovima (od južnoafričkog Tower Propertyja do američkog WP Careyja te Carpathiana).

S tim je modelom Agrokor u Konzumu startao još prije desetak godina, a posljednji aranžman prodaje uz dugoročni zakup zaključen je prije nekih dvije i pol godine s Tower Property fondom, kad su mu četiri trgovačka centra Konzuma prodana za 66 milijuna eura.  Kako bilo, nije slučajno da Agrokorovi vjerovnici, a napose dobavljači oslonjeni na Konzum i ukupnu trgovačku diviziju koncerna, često postavljaju pitanje najmova. Ono je, podsjetimo, bilo i jedna od točaka zbog koje su početkom rujna dobavljači zatražili sazivanje hitne sjednice Vjerovničkog vijeća.

O važnosti tog pitanja dovoljno je reći da su iz izvanredne uprave još za vrijeme povjerenika Ante Ramljaka isticali kako Konzum za najmove za svoje trgovačke i distribucijske centre godišnje plaća 70-ak milijuna eura. Procjena tadašnjeg  povjerenika bila je da iznosi za poslovne prostore u nekim slučajevima i 40-ak posto premašuju tržišne ili očekivane cijene. Kako bilo, u naknadnim pregovorima, barem prema izvješćima koje je svojim dioničarima podastro južnoafrički Tower Property fond, cijena najamnine za nekretnine koje je preuzeo taj fond nije se uspio značajnije smanjiti, a uprava fonda je, usto, osigurala i "pričuvnog zakupca" za slučaj da Konzum bude neuredan platiša (za useljenje u te prostore predbilježio se Spar Hrvatska.

Da li se i što trenutno poduzima u pogledu prodajne mreže i troškova vezanih uz poslovne prostore, iz izvanredne uprave Agrokora jučer nam nisu stigli odgovoriti. No, koliko god vojsci (posebice velikih) dobavljača ohrabrujuće djeluju dobri operativni rezultati Konzuma, u vezi s prodajnom mrežom i problemom najmova nisu baš mirni. Još manje su to oni dobavljači kojima je Agrokorov maloprodajni biznis i ključni kanal prodaje u zemljama regije, s tim da najviše strepnje izaziva situacija u Konzumu BiH. Kad je pak riječ o problemu najmova, neslužbeno se među dobavljačima procjenjuje da bi se taj rizik moglo očitovati u gubitku prostora koji nose čak 2,5 milijardi kuna prihoda Konzuma. 

On, kažu, potencijalno zahvaća i iznimno važan logistički centar na Žitnjaku, koji je od izuzetno velike važnosti za Konzum. Radi li se o "puhanju na mlako", ili izgledi za takav scenarij nisu zanemarivi, zasad je teško reći. A koliko god se čini da bi Mercator napokon mogao realizirati ono što je u vrijeme prije Todorića i za njegove ere ostalo samo na pokušajima, i tu još očito preostaju završni koraci. Ipak, čini se da bi ovaj put moglo biti drukčije nego u zadnjem Todorićevu pokušaju, kad je nositelj 'slovenskog' projekta trebala biti tamošnja tvrtka Numerika, a plan se svodio na osnivanje nekretninskog fonda u koji bi se unio dio Mercatorovih nekretnina, s tim da se računalo i na ulagački angažman hrvatskih mirovinskih fondova.

Investitori, međutim, nisu na tu priču odreagirali, pa je i u izvješću Grupe Mercator za prošlu godinu poglavlje upravljanja nekretninama obilježeno (za razliku od npr. Konzuma) uvjerljivom dominacijom vlasništva nad najmom nekretnina. Konkretno, od ukupno 1,8 milijuna četvornih metara površine na nekretnine u vlasništvu kod Mercatora i danas otpada gotovo 1,2 milijuna 'kvadrata', a lani je po modelu sale& lease back riješen beogradski Mercator Centar.

Prema slovenskim medijima, projekt monetizacije poslovnih prostora Mercatora, započet krajem 2017. uključuje ukupno 17 trgovačko-poslovnih centara u Sloveniji, Hrvatskoj i BiH, s tim da se trenutno aktualna priča, sa Supernovom, odnosi na nekoliko smještenih u Sloveniji. Osim servisiranja dijela finacijskih obveza, prodajom nekretnina (u kombinaciji s dugoročnim najmom) namjeravaju se osigurati i sredstva za gradnju velikog logističkog centra u Ljubljani. Čelnik Mercatora nedavno je u vezi s projektom monetizacije i prodaje non-core imovine iznio procjenu o 300 milijuna eura. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve