Marić: Više od polovice građana nije financijski pismeno

Foto: Borna Filic/PIXSELL Foto: Borna Filic/PIXSELL

Napominje da se kod financijske pismenosti najviše govori o negativnim rizicima, poput svjetske financijske krize ili kreditima indeksiranima u švicarskim francima.

Ministar financija Zdravko Marić kazao je u srijedu da je Hrvatska u području financijske pismenosti na globalnoj razini iznad prosjeka, no kako prostora za napredak ima još jako puno, s obzirom da se više od polovice građana ne može okarakterizirati kao financijski pismeno. 

Marić smatra da se vide pozitivni pomaci, od razine države koja je kroz fiskalnu i proračunsku politiku podigla svijest o važnosti balansiranja između prihoda i rashoda.

Slična načela mogu se primijeniti i na korporativni sustav i svakog pojedinca, kaže Marić, koji je sudjelovao na forumu Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima, Ekonomskog fakulteta i Hanza medije, na kojem je predstavljen projekt "Financije za svakoga" i istraživanje provedeno u sklopu toga projekta.

Napominje da se kod financijske pismenosti najviše govori o negativnim rizicima, poput svjetske financijske krize ili kreditima indeksiranima u švicarskim francima. S druge strane, dodaje, financijskim opismenjavanjem valja ne samo smanjiti te negativne rizike, nego povećati pozitivne, u smislu da se građanima kroz dodatnu razinu edukacije omogući kvalitetnije upravljanje svojim financijama.

Marić je upozorio da nedostaje opći pristup u informiranju građana kada je riječ o drugom mirovinskom stupu, kao i općenito o mirovinskoj štednji i davanjima iz plaća, te da ljudi danas u većoj mjeri to istražuju na individualnoj razini.

Pritom je iznio podatak da više od 90 posto mladih koji kreću u radni odnos ne bira mirovinski fond, nego im se on dodjeljuje slučajnim odabirom.

"To samo govori kako je i tu razina financijske pismenosti i informiranosti poprilično niska", ustvrdio je. 

Projekt "Financije za svakoga" uključivao je radionice u sedam hrvatskih gradova s ciljem podizanja financijske pismenosti građana te olakšavanja donošenja svakodnevnih financijskih odluka.

Radionice su održane u razdoblju od listopada do prosinca prošle godine i na njima je sudjelovalo više od 350 zainteresiranih građana, a osmislile su ih i vodile docentice Ekonomskog fakulteta Andrea Lučić i Dajana Barbić.  

Kao rezultat radionica nastao je istraživački projekt "Financijskom edukacijom do boljeg života u mirovini".

Prema dostupnim podacima, Hrvatska ima 44 posto financijski pismenih građana, čime je iznad svjetskog prosjeka, međutim, upozorile su mlade znanstvenice, i dalje 56 posto građana, bez obzira na svoju razinu (ne)pismenosti, svakodnevno donose financijske odluke i koriste financijske usluge. 

Kako su navele, prema istraživanju Hanfe i HNB-a, najmlađa i najstarija populacija su one s najnižom razinom financijske pismenosti, a najviše se nalaze na području Hrvatskog primorja i Dalmacije. 

Na radionicama, koje su bile dostupne svima, građani su se mogli upoznati s raznim aspektima važnima u pogledu financija i s njima povezanih odluka. Pritom, od oko 350 polaznika radionica njih 128 je ispravno sudjelovalo u eksperimentalnom istraživanju odnosno anketi, kojoj je cilj bio utvrditi ima li financijsko obrazovanje, odnosno edukacija kroz radionicu, učinka na razinu financijskog znanja, odnosno na stavove o planiranju mirovine. 

Barbić i Lučić uspjele su dokazati da radionice dovode do većeg financijskog znanja.

Marić: Kuščevićeva inicijativa dobra

Upitan o najavi Ministarstva uprave prema kojoj će građani moći plaćati porezni dug i naknade državi putem POS uređaja odnosno kartica i na rate, ministar Marić je kazao kako u propisima već postoji mogućnost da se poreznom obvezniku po pitanju nastalog poreznog duga može izići ususret putem otplate na 24 rate.

"Inicijativa putem informacijske tehnologije i općenito informatizacije državne uprave, ide u smjeru da se usluga digne na još višu razinu po pitanju efikasnosti i dostupnosti građanima i poreznim obveznicima", rekao je Marić. 

"Sigurno i ta inicijativa ide u smjeru da državna uprava bude zaista pravi servis građanima, a ne sama sebi svrha", dodao je. 

Komentari (11)
  • migra
    migra 21:53 15.2.2018.

    miami


    Gdje je štivo: OSNOVE FINANCIJSKE PISMENOSTI U HRVATA…..?

    Pa, ne znaju napraviti niti nove udžbenike za osnovnu školu, tko će onda prvi napisati
    KNJIŽICU hrvatske financijske pismenosti - za CILJANU GRUPU : Hrvat/hrvatica, 45 godina,
    oženjen/rastavljen, SSS, dug po bank.računu -14.189,00 KN
    Terećenje za karticu : dospjelo -12.197,00 kn…… HROG: jamac /sudužnik . 2.364,00 kn….
    dvoje djece : 5, 12 godina…suprug&supruga s plaćom cca 6218,00 kn neto bez kredita…

    Ajmo , bankari -književnici !

    ima tu jedna “sitnica” izostavljena ali vrlo značajna
    ustvari dvije.

    1.nekretnine u vlasništvu u min vrijednosti 700 mlrd kn
    nemali % nisu u nikakvoj funkciji korištenja,ostvarivanja prihoda sa nekim troškovima.

    2. oročeno na štednji 165 mlrd kn sa realno negativnim prinosom
    u to nije ubrojano ono u čarapi,jastuku,tapacirungu namještaja,zazidano u dimnjaku,zakopano….

    oni koji nemaju gotovine i ili nekretnine koje nisu u funkciji imaju plaće i htjeli bi imati jednog dana penziju veću od socijalne a da pri tome češće nego je potrebno mjenjaju aute,mobitele,garderobu,idu na skijanje,ljetovanje i na još mnoge nepotrebne načine troše više nego bi trebali,umjesto da štede a sve nebi li barem pokušali nekog od susjeda,rodbine,prijatelja,kolega s posla učinili barem na sekundu zavidnim njima.
    ako uspiju tada svi bačeni novci u životu su bili vrijedni te jedne sekunde.
    pri tome se ne pitaju kakav primjer daju svojoj djeci i što mogu od te iste djece očekivati kroz vrijednosti kojima će se oplemeniti,pa i u financijskom smislu (financijske neovisnosti)kao jedne od važnih životnih strana.

    nije bed, ima svaki dan nekoliko različitih sapunica o sirotinjskoj djevojci koja je našla svog ljubljenog bogataša ili sirotinjskom mladiću koji je našao….
    pa su svi u ljubavi i bogatstvu dugo i sretno živjeli.
    koliko % ima hrvata da ne vjeruju da je to izgledan scenarij?
    znam da puno tražim ali volio bi da ti isti hrvati nađu 1/1000 dio tog vremena da se pokušaju financijski opismeniti za bolju vl budućnost sebe i svoje djece.
    ako si sami neće tako izabrati tko sam ja da….
    a ima naroda koji su tu par stotina godina ispred nas po avg obrazovanju,kulturi,fin.pismenosti, razmišljanju,shvačanju i gle čuda i po bogatstvu ali to je samo velika slučajnost.
    ALI oni ne kuže ono što mi kužimo i badava im je to bogatstvo zar ne?
    mi smo jedni od onih za koje se kaže:
    “pogledaj ih,moraš ih voljeti”
    toga nema u mječnoj stazi ili i šire od toga.
    ne zamjerite na relaksirajućem tonu.

    p.s.
    da netko nebi pomislio da sam pesimističan,baš naprotiv vjerujem u žilavost,prilagodljivost,snalažljivost ovog naroda dokazanu od st. 7
    često mu se divim i inspirira me,uveseljava,čini ponosnim,čini život punijim,bogatijim….

  • miami
    miami 19:01 15.2.2018.

    Gdje je štivo: OSNOVE FINANCIJSKE PISMENOSTI U HRVATA…..?

    Pa, ne znaju napraviti niti nove udžbenike za osnovnu školu, tko će onda prvi napisati
    KNJIŽICU hrvatske financijske pismenosti - za CILJANU GRUPU : Hrvat/hrvatica, 45 godina,
    oženjen/rastavljen, SSS, dug po bank.računu -14.189,00 KN
    Terećenje za karticu : dospjelo -12.197,00 kn…… HROG: jamac /sudužnik . 2.364,00 kn….
    dvoje djece : 5, 12 godina…suprug&supruga s plaćom cca 6218,00 kn neto bez kredita…

    Ajmo , bankari -književnici !

  • migra
    migra 18:13 15.2.2018.

    po meni za to su krive sapunice kod ljepšeg spola a kod manje ljepog spola su krivi nogomet i kladionica.
    sve po vlastitom izboru,pa i posljedice
    zabavno za pratiti evolucijski proces u tijeku,kod kojeg se za sada ne vidi neki pomak ali za koje destljeće tko zna što će biti u modi?
    koji vlastiti izbor?
    posebice ako sila ili neka nova kriza naga(u)zi široke mase.
    za sada je primarno u modi pinklec na rame ,nemalo ih se vratilo jer su brzo shvatili da bez evulucijskog kapacite se bolje vratit doma.
    ako ne griješim i to je neki korak naprijed.
    zločesti ljudi bi rekli da je nogom u stra.žnjicu isto korak naprijed.
    dok idemo naprijed ima nade za nas.
    živi bili…

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!